Sarajevo u 2024. godini najzagađeniji grad Europe: Od čijih posljedica godišnje u BiH umre 3300 osoba

Sarajevo je, prema prosječnoj koncentraciji PM2.5 čestica, proglašeno glavnim gradom s najgorom kvalitetom zraka u Europi u 2024. godini. Slijede ga Skoplje, Beograd i Podgorica, dok je Zagreb na 11. mjestu, pokazalo je novo istraživanje koje obuhvata podatke prikupljene tokom protekle godine.

Pored evropskog rekorda, Sarajevo je početkom ove godine dospjelo i na svjetski vrh po zagađenosti zraka – s indeksom kvaliteta zraka od čak 501, prestigavši i gradove poput Dhake, Delhija i Šangaja. U istom periodu, Priština i Skoplje također su se našli visoko na svjetskoj listi najzagađenijih gradova, sa zrakom ocijenjenim kao “nezdrav”.

Podaci Svjetske banke dodatno naglašavaju ozbiljnost situacije – godišnje u BiH zbog posljedica zagađenosti zraka u ranoj dobi umre oko 3.300 ljudi, a najveći broj smrtnih slučajeva bilježi se upravo u Sarajevu.

Stručnjaci upozoravaju na tri ključna uzroka: način grijanja (upotreba krutih goriva), promet (stari vozni park) i nepovoljan geografski položaj sarajevske kotline. Ovi faktori su detaljno obrađeni u publikaciji “Prioritetne mjere za unaprjeđenje kvalitete zraka u Sarajevskoj županiji”, koju su još 2019. izradili prof. dr. Azrudin Husika i Vedad Suljić.

U publikaciji se ističe da korištenje ugljena i drugih čvrstih goriva u neadekvatno izoliranim objektima stvara ogromne emisije, dok ekonomski standard građana često ne omogućava prelazak na ekološki prihvatljivije energente poput plina ili peleta. Također, neregulisana urbanizacija dodatno opterećuje energetske potrebe.

Zemljopisni položaj Sarajeva – kotlina sa složenom strukturom terena – dodatno otežava cirkulaciju zraka i čini planiranje urbanih rješenja izazovnim. Problematičan je i prometni sektor – sve veći broj vozila, zastarjeli vozni park i nedostatak efikasnog javnog prijevoza dodatno doprinose zagađenju.

Kao rješenja, predlažu se: regulacija korištenja čvrstih goriva, poticanje energetske efikasnosti u zgradama, proširenje sistema daljinskog grijanja, stroži ekološki standardi za vozila, unaprjeđenje javnog prijevoza, popularizacija električnih vozila, širenje zelenih površina i biciklističkih i pješačkih staza te sadnja drveća.

Zrak u Sarajevu postaje pitanje javnog zdravlja, a bez hitnih i sistemskih mjera grad bi se mogao suočiti s ekološkom katastrofom razmjera “Velikog smoga” – kako upozoravaju stručnjaci.