Sarajevo, Zagreb ili Beograd: Ko nudi najatraktivniji doček Nove godine u regiji?
Višednevni program i planinsko-urbana ponuda jačaju poziciju Sarajeva
Ulazak u novu godinu u glavnim gradovima regiona ove sezone nosi različite koncepte, ambicije i poruke, a Sarajevo sve snažnije se pozicionira kao centralna novogodišnja destinacija.
Glavni grad Bosne i Hercegovine u novu sezonu ulazi s višednevnim muzičkim programom od 30. decembra do 3. januara, novom lokacijom javnog dočeka i jasnom strategijom povezivanja urbanog sadržaja s planinskim centrima u okruženju grada.
Direktor Turistička zajednica Kantona Sarajevo Haris Fazlagić ističe da su smještajni kapaciteti već u velikoj mjeri popunjeni te da Sarajevo bilježi kontinuiran rast turističkih pokazatelja. „Grad tokom novogodišnjim praznika ‘živi’ najbolje, zajedno s periodom u toku Sarajevo Film Festivala. Fokus je na ponudi koja zadržava goste, od gastronomije i kulturno-historijskih vrijednosti, preko sportskih i kongresnih sadržaja, do snažne promocije van BiH i otvaranja direktnih aviolinija. U posljednje tri godine podigli smo prosječan boravak sa 2,2 na 3 noćenja, što je ogroman uspjeh“, rekao je Fazlagić za Fenu.
Centralni koncert bit će održan 31. decembra na otvorenom prostoru iza Sarajevo City Centra, gdje će nastupiti Jelena Rozga, uz prethodne nastupe Divanhane i Dženana Lončarevića. Program se nastavlja i u prvim danima nove godine na Trgu Prve brigade policije, prekoputa Vijećnice, gdje će 1. januara nastupiti Letu Štuke, 2. januara Petar Grašo, a 3. januara rock sastav Van Gogh.
U regionalnom poređenju, Zagreb i dalje ima prednost u kontinuitetu i prepoznatljivosti adventskog programa, a gradski doček na Trgu bana Jelačića profilisan je kao urbani festivalski događaj. Beograd, s druge strane, ove godine neće imati organiziran javni doček Nove 2026. godine. Odluka je donesena iz pijeteta prema žrtvama tragedije u Novom Sadu, nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici.
Izostanak javnog dočeka u Beogradu, prema ocjenama turističkih radnika, dodatno otvara prostor Sarajevu da privuče goste iz Srbije i Hrvatske. Fazlagić to potvrđuje riječima: „S obzirom da imamo Jelenu Rozgu i Petra Grašu iz Hrvatske i Van Gogha iz Srbije, nadamo se i velikom broju turista iz susjednih zemalja, pogotovo jer u Beogradu neće biti organiziranog dočeka.“
Ekonomske analize podržavaju ovu strategiju. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Maja Arslanagić Kalajdžić navodi da ulaganja u javne dočeke imaju i kratkoročne i dugoročne efekte. „Urbane destinacije u regionu takmiče se za identične turiste, zato je nužno diferencirati ponudu i profilirati ciljne grupe… Preporučili smo strateško brendiranje grada i kontinuirano planiranje sadržaja, kako bi se maksimalno iskoristili potencijali novogodišnjeg perioda“, kazala je.
Podaci Centralna banka BiH potvrđuju značaj turizma – u prvih šest mjeseci ove godine sektor je ostvario oko 1,4 milijarde KM prihoda, a Sarajevo generira više od polovine tog iznosa. Fazlagić podsjeća da međunarodne studije pokazuju da se svaki uloženi euro u turizam može višestruko vratiti. „To su ozbiljni nalazi, a mi u prvoj polovini sljedeće godine očekujemo precizne zbirne rezultate s kantonalnim statistikama i podacima CBBiH“, rekao je.
Hotelijeri dodatno naglašavaju važnost vremenskih uslova i ljudskog faktora. Predsjednik Udruženja hotelijera BiH Amir Hadžić poručuje: „Ako bude dovoljno snijega i sezona potraje tri mjeseca, gosti koji dođu za Novu godinu produžit će boravak na Jahorini, Bjelašnici ili Vlašiću. Najvažniji adut Sarajeva je ljudski faktor – gostoljubivost i spremnost da se pomogne.“
Kombinacija planina i grada, dnevnog skijanja i večernjih koncerata, ove godine postaje ključni element sarajevskog novogodišnjeg brenda, dok regionalna konkurencija ostavlja prostor da se Sarajevo dodatno učvrsti kao jedna od najpoželjnijih destinacija za doček Nove godine.
