Schmidt nije turista, ali ni lutka na koncu: Korištenje bonskih ovlašćenja ovaj put nije potreslo Republiku Srpsku, već Federaciju BiH

Čini se, svi su zaboravili koliko su puta zazivali reakciju visokog predstavnika

”I oni koji su se dali malo potaći u Sarajevu trebali bi znati: ako visoki predstavnik više nije tu, onda nema znaka stabilnosti. Ja ću otići s ove dužnosti kada put u evropske integracije bude siguran. Ali, mnogi ne preduzimaju ništa po tom pitanju. Umjesto što mene zasipaju uvredama, neka rade i donose zakone i nalaze rješenja”.

Ovo u razgovoru za Deutsche Welle kaže visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nakon što je nametnuo Odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH. Korišćenje bonskih ovlašćenja ovaj put nije potreslo samo Republiku Srpsku nego i Federaciju BiH.

ZLONAMJERNE TVRDNJE

Više hiljada nezadovoljnih građana protestovalo je tri dana ispred OHR-a protiv najavljene odluke o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, na poziv stranaka iz Sarajeva. Okupljeni su poručili da neće dozvoliti etničku podjelu BiH te su pozvali Schmidta da ne donosi takvu odluku, jer bi mogla imati nesagledive posljedice. Kada su se “strasti” stišale, zapitali su se jesu li zapravo predizbornim folklorom ispred OHR-a pomogli u rastakanju države.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je odgovor Schmidtu na pismo dostavljeno 27. jula 2022. godine u čijem je prilogu bila Odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon u BiH.

– Vaša samoprigrabljena diktatorska ovlašćenja su suprotna ljudskim pravima, ličnim i političkim pravima posebno, Vi rušite princip vladavine prava, Vi ste iznad zakona, iznad ustava, iznad sudskih odluka, iznad političkih odluka, a posebno iznad odluka donesenih demokratskim procedurama u organima vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni, naveo je Dodik.

Predsjednik DNS-a Nenad Nešić poručio je da Schmidt ponižava BiH i pojačava unutrašnju krizu. Daljim djelovanjem Schmidt će, smatra Nešić, Bosnu i Hercegovinu zauvijek ostaviti van Evropske unije. Nametanje bilo kakvog zakona od OHR-a je, kaže on, apsolutno van Dejtonskog mirovnog sporazuma koji OHR definiše kao tumača Sporazuma, a nikako kao zakonodavca koji je iznad institucija BiH.

Ističe da mu je drago što je i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler priznao da je međunarodna supervizija nespojiva sa članstvom BiH u EU. Nešić smatra da BiH ničim nije zaslužila da bude posljednji protektorat u svijetu.

– Mi smo društvo koje se najbrže oporavilo nakon konflikta. Ako žele protektorate, eto im Avganistan. Zar smo mi gori od talibana? Ne bore se oni ovdje za nas koji živimo u BiH, nego za svoje interese, misli Nešić.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica za Oslobođenje kaže da Srpska ne priznaje postojanje visokog predstavnika u BiH nakon Valentina Inzka, te da niko nije ni koristio bonska ovlašćenja. Bonska ovlašćenja, dodaje on, smatramo nelegalnim i Narodna skupština je davno zauzela takav stav.

– Ono što je uradio Schmidt dvostruko se nije desilo: nije imao ko donijeti nešto što se ne može donijeti. Provoditi takvo pravno nasilje može samo sila, u ovom slučaju nelegalno izabran CIK, pa imamo trostruko bespravno djelovanje. Vidjećemo kako će se ponašati članovi CIK-a iz Republike Srpske, Bjelica-Prutina i Kalaba koji su kadrovi SDS-a i PDP-a. Ne vjerujem da će Schmidt stati na ovom nelegalnom postupanju. On to može raditi u stvarima koje se tiču Republike Srpske samo ako predstavnici iz RS-a prihvate takvo pravno nasilje. Što se tiče državne imovine, to se nije prihvatilo i nije se desilo, poručuje Mazalica.

Zbog protesta i Schmidtovog nezadiranja u cenzuse i rješenja za domove naroda, postavlja se pitanje budućnosti OHR-a u BiH.

– Nagađanja o tome kakva odluka će biti donesena, spominjanje rješenja koja direktno idu na ugrožavanje, a ne na poštivanje prava bh. građana i koja idu direktno naruku etnonacionalističkih politika u BiH, dodatno su doprinijeli destabilizaciji, što je suprotno osnovnoj ulozi visokog predstavnika. Stvorene su dodatne tenzije, doveli su se u pitanje i kredibilitet i svrha opstanka Ureda visokog predstavnika u BiH, smatra Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

Političari koji su zdušno mjesecima i godinama pozivali na djelovanje OHR-a, a prije nekoliko dana izašli na proteste protiv izmjena Izbornog zakona, smatraju da bonskim ovlaštenjima nije kraj.

– Nisam čuo nikoga da je protiv visokog predstavnika niti je to agenda onih koji nisu bili zadovoljni najavama. Tvrdnje da se ta agenda poklapa sa stavom onih koji ne poštuju visokog predstavnika kao instituciju nego ga nazivaju turistom su zlonamjerne, ističe Saša Magazinović, državni poslanik SDP-a.

Esad Bajtal, sociolog, također ne vjeruje da je poslata poruka kako visoki predstavnik nije potreban BiH, jer “sa stanovišta demokratskih prava i sloboda, ne bi trebalo da izlazak građana opredijeli nekoga na taj način”.

– Visoki predstavnik mora raditi svoj posao u skladu sa normativima i standardima Europske unije, neovisno o tome kako se ovdje neko ponaša. Ne bi smio djelovati po principu kafanske pjevačice koja ispunjava nečije želje, bilo čije, nego po pravilima službe i, u krajnjoj liniji, u skladu sa vlastitom savješću, govori Bajtal.

Mirsad Haždikadić, predsjednik Platforme za progres i kandidat koalicije Država, jedan je od onih političara koji su izašli na proteste ispred OHR-a, sa kojih je, kako kaže, poslata poruka da postoje snage u BiH koje će je braniti.

– Ali, isto tako niko nikada, tokom ovih protesta, nije rekao da nama institucija visokog predstavnika ne treba. Mislim da je jednostavno rečeno, hajde da se vratimo u institucije države i dobro je da i visoki predstavnik radi, ali da ide kroz institucije države, a ne kroz neke razgovore sa šefovima stranaka u Neumu, Bruxellesu…, cijeni Haždikadić, napominjući da je visokom predstavniku otišla poruka da treba poštovati državu BiH.

ISKRENE NAMJERE

Adil Osmanović, potpredsjednik SDA, stranke koja je također podržala proteste ispred OHR-a, smatra da nije učinjeno ništa što je suprotno demokratskim standardima.

– Očigledno je da nije očekivan ovoliko snažan otpor i bunt građana BiH zbog donošenja odluke koja bi značila dalje podjele. Treba reagovati na odluke bilo kog organa, pa i na odluke visokog predstavnika, svim demokratski dozvoljenim sredstvima, a protest i okupljanja to jesu, kaže Osmanović.

Bodo Weber, viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina, smatra da je važno održati instituciju OHR-a u BiH.

– Visoki predstavnik, vjerujem, ima iskrene namjere da spriječi scenarij koji nam predstoji nakon izbora, a to je realizacija najave HDZ-a da će blokirati formiranje vlasti, napominje Weber za naš list.