Schmidt traži ublažavanje zabrane raspolaganja državnom imovinom
Referendum u RS-u ocijenjen neustavnim i prijetnjom stabilnosti
U izvještaju koji će Christian Schmidt dostaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, posebno se naglašava „potreba da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata“.
Schmidt u uvodnom dijelu podsjeća da je kriza nastupila nakon poteza vlasti Republike Srpske i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njenih institucija. „Međutim, ovo nisu izolirani incidenti potaknuti isključivo presudom Suda Bosne i Hercegovine i naknadnom odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva o prestanku mandata predsjednika Milorada Dodika. Umjesto toga, oni predstavljaju najnovije poteze u dugogodišnjoj političkoj putanji, planiranoj i pripremljenoj znatno unaprijed“, naglasio je Schmidt.
On ističe da, unatoč političkim tenzijama, „mir i dalje prevladava u Bosni i Hercegovini“, dodajući da su se strahovi od mogućeg uplitanja policijskih agencija u sukobe pokazali kratkotrajnim. Stabilizacijsku ulogu, prema njegovim riječima, odigrao je i EUFOR, čije povećano prisustvo „ne bi trebalo potcijeniti“.
Schmidt podsjeća da napadi na Opći okvirni sporazum o miru imaju i „značajnu političku i institucionalnu cijenu“. Proces evropskih integracija, kako navodi, trpi zbog blokada koje dolaze prvenstveno od vlasti u Republici Srpskoj. Ipak, usvajanje Programa reformi pred istekom roka vidi kao korak koji bi mogao „utrti put ponovnom napretku“.
Posebno upozorava na obavezu poštivanja Dejtonskog sporazuma, naglašavajući da „Opći okvirni mirovni sporazum nije opcionalan. Njegova jamstva nisu stvar izbora.“ Dodaje i da su odluke Suda Bosne i Hercegovine i Ustavnog suda obavezujuće te da se moraju provoditi.
Schmidt se osvrnuo i na odluku Narodne skupštine RS o raspisivanju referenduma, ističući: „Entitet ne može provesti referendum o pitanju koje ne spada u njegove ustavne nadležnosti.“ On napominje da su takvi potezi u suprotnosti s Aneksom 4 i 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Osvrnuo se i na slučaj Slaven Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava, navodeći da odluka ESLJP-a pokazuje kako se ustavne promjene „moraju provesti unutar Bosne i Hercegovine, a ne nametati izvana“.
U izvještaju se također naglašava važnost nastavka misije EUFOR-a, koja se pokazala ključnom za stabilnost, te upozorava na neizvjesno finansiranje državnih institucija, budući da ni u posljednjem kvartalu 2025. državni budžet nije usvojen.
Schmidt zaključuje da, iako Bosna i Hercegovina ulazi u godinu prije Općih izbora 2026. opterećena krizom, izlaz ipak postoji. Potrebna je, kaže, „politička hrabrost da se napusti ukorijenjena retorika i da se prihvati dijalog kao jedini put naprijed“.
