Schmidt za Jerusalem Post: Sarajevo nije grad antisemitizma
Govoreći o BiH, Schmidt naglašava: “Religija ima ograničen utjecaj, a muslimani se ovdje osjećaju kao Evropljani”
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, dao je intervju za izraelski Jerusalem Post, u kojem se osvrnuo na otkazivanje Evropske konferencije rabina (CER) koja je bila planirana u Sarajevu.
Pojašnjavajući vlastitu ulogu u inicijativi za organizaciju ovog skupa, Schmidt je rekao:
“Predložio sam da bi CER trebao razmotriti dolazak u Sarajevo zbog historije ovog grada kada je riječ o vjerskoj koegzistenciji, što smatram povoljnim za međureligijski dijalog. Očekivali smo određene kritike zbog stavova lokalnog stanovništva. Nemam sve činjenice o sigurnosnoj situaciji. Nisam čuo od nadležnih institucija da je postojala ozbiljna prijetnja prisustvu rabina u Sarajevu. Ipak, razumijem da je CER, uslijed takve neizvjesnosti, odlučio izbjeći održavanje sastanka u Sarajevu. Zbog toga žalim. Smatram da se, iz poštovanja prema jevrejskoj zajednici u Bosni i Sarajevu, ovo pitanje ne bi trebalo politizirati.”
Posebno se osvrnuo na izjavu ministra Adnana Delića, koju su organizatori naveli kao ključni razlog za otkazivanje skupa:
“Bio sam vrlo uvjeren da sastanak CER-a ne bi izazvao probleme, jer nisam vidio antisemitizam u ovom gradu, kao i zbog međureligijskog stava Reisu-l-uleme. Čak sam bio ponosan reći da, u poređenju s onim što smo vidjeli u posljednje dvije godine u Berlinu i drugim glavnim ili univerzitetskim gradovima EU, ovdje nismo imali većih incidenata protiv Jevreja i Izraela.”
Na pitanje novinara o mogućem političkom oportunizmu, Schmidt je kazao:
“Ne hvalim komunističku Titovu eru kada kažem da su svi ovdje, barem do 90-ih, uspijevali živjeti zajedno. Nije to bio idilični raj, ali prema mnogim svjedočenjima, postojala je funkcionalna koegzistencija. Bez da to danas politiziram, rekao bih da je međureligijska koegzistencija moguća. Stanovništvo ovdje je donekle sekularnije. Muslimani u Bosni se osjećaju kao Evropljani.”
Govoreći o posljedicama rata, napomenuo je da je on doveo do razdvajanja, osobito između Bošnjaka i Srba, dodajući:
“Danas imamo 85% Muslimana i manje od 15% Hrvata, Srba i ostalih. Nekada je velika prednost bila u tome što su svi živjeli zajedno. Sada postoji rizik da se sve to izgubi.”
Schmidt smatra da su napori međunarodne zajednice za uspostavu mira bili djelomično uspješni:
“Postoji mnogo nevladinih organizacija koje rade dobre stvari. Međutim, javnost nikada nije postigla dogovor o njihovom krajnjem cilju. Uzmimo za primjer školske nastavne planove i programe: postoje različiti kurikulumi za Hrvate, Bošnjake i Srbe. Mislim da je to neuspjeh ne samo međunarodne zajednice, već i samih lokalnih segregacijskih praksi.”
Na upit da li je BiH “centar aktivnosti Muslimanskog bratstva”, Schmidt je odgovorio da to ne smatra tačnim:
“Iako su muslimani ovdje većina, religija nema veliki utjecaj na društvo. Možda neki hoteli ne poslužuju alkohol, a religija je vidljivija tokom ljeta, kada ovdje dolaze turisti iz Saudijske Arabije, Katara i drugih zemalja. Ali ne bih rekao da postoji tendencija da se društvo time mijenja.”
Osvrćući se na navodne veze BiH i Irana, rekao je:
“Majstori su u stvaranju prepreka sami sebi, ali blizina Iranu nije jedna od njih. Znaju da to ne bi smjeli činiti.”
