Sena Uzunović: Prema Ustavu RS-a Dodik je mogao da ne potpiše sporne odluke
Sutkinja Uzunović: “Dodik je mogao vratiti zakone na ponovno odlučivanje”
Sud Bosne i Hercegovine danas je donio prvostepenu presudu kojom se Milorad Dodik proglašava krivim i osuđuje na godinu zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske.
S druge strane, Miloš Lukić oslobođen je optužbi, jer, prema obrazloženju, nije dokazano da je imao status vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a u relevantnom periodu.
Presudu je izrekla sutkinja Sena Uzunović, ističući da se navodi optužnice u odnosu na Lukića nisu mogli potvrditi.
“Iz provedenih dokaza nije evidentno da je on u tom periodu obavljao funkciju direktora Službenog glasnika RS-a”, pojasnila je, dodajući da je zvanična promjena odgovorne osobe upisana tek 14. jula, dok je na spornom dokumentu kao odgovorna osoba i dalje bila Milka Devušić. “Iako se 9. jula Lukić ponašao kao v.d. direktor, on nije imao to svojstvo jer se ono stiče upisom u registar, a ne imenovanjem u Vladi RS-a”, dodala je Uzunović.
U obrazloženju presude Dodiku, sutkinja je odbacila tvrdnje odbrane da visoki predstavnik Christian Schmidt nije legalno izabran, podsjećajući da su Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava više puta dali odgovor na ovo pitanje.
Komentarisala je i prigovore o tome da Schmidtova odluka nije objavljena u Službenom glasniku, napominjući da se takva procedura odnosi isključivo na zakone koje donosi Parlamentarna skupština BiH. “Visoki predstavnik obavezan je javno objaviti svoje odluke, što je i učinio na stranici OHR-a s datumom stupanja na snagu. Objavom je navedeno da odluke stupaju na snagu odmah, odnosno da su odluke stupile na snagu 2. jula”, naglasila je Uzunović.
Što se tiče tvrdnji da je Dodik morao potpisati ukaz prema Ustavu RS-a, sutkinja je zaključila da izvedeni dokazi govore suprotno. “Ustavom je predviđeno da predsjednik RS-a proglasi zakone sedam dana nakon odluke NSRS-a, ali u tom roku može zatražiti i ponovno odlučivanje. Imajući u vidu odluke visokog predstavnika, bio je obavezan usvojene zakone vratiti na ponovno odlučivanje. Nije bio obavezan ni prema Ustavu RS-a potpisati ukaze”, istakla je.
