Sifet Podžić: Na zadnjoj smo stepenici za punopravno članstvo u NATO

Pored svih aktivnosti iz programa reformi, puno radimo na NATO interoperabilnosti i mogu reći da imamo jako dobre vojnike i starješine i dobro pratimo NATO, kaže za magazin Start Sifet Podžić, ministar odbrane BiH.

Razgovarao: Zdravko Čupović ([email protected])

Foto: Mevludin Mekić

Početkom godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uputilo je zahtjev nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine za nabavku sofisticiranih dugih cijevi za „potrebe službe“. Zeleno svjetlo za nabavku ovog teškog naoružanja svojim potpisima ovjerili su zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, ministar sigurnosti Selmo Cikotić i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osman Mehmedagić. Jedino ste Vi to odbili. Možete li nam pojasniti zašto i hoće li doći do te nabavke bez obzira na Vaše neodobravanje?

– Mislim da će doći do nabavke iz razloga što sam u međuvremenu vidio da je Pravilnik koji je bio na snazi da policijske agencije mogu nabavljati naoružanje do 12,7 mm promijenjen u Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine i povećan je na 20 mm. Nisam znao za to povećanje i to je bio razlog zašto nisam dao suglasnost. Imao sam pitanja od strane komandanta EUFOR-a i komandanta NATO štaba u Sarajevu otkud ta izmjena Pravilnika. To sam signalizirao kolegi Staši Košarcu i mislim da se trenutno radi na usaglašavanju Pravilnika koje će usvojiti Vijeće ministara. Moje je mišljenje da je bilo kakva dodatna militarizacija na prostoru BiH nepotrebna i da policijske snage BiH, državne ili entitetske, ne trebaju imati tako teško naoružanje, odnosno veće od 12,7 mm.

SVE JE JASNO

Sa jedne strane povećan kalibar, sa druge non-paperi i priča o „mirnom razlazu“. Trebaju li građani BiH biti zabrinuti zbog trenutne situacije u BiH?

– Mislim da ne trebaju. Moje mišljenje je da BiH, a ni zapadni Balkan nije u fokusu. Vjerujem da su u pitanju ozbiljnije stvari, odnosno granica između Ukrajine i Rusije. Nažalost, mi smo sami sebi dozvolili da budemo moneta za potkusurivanje. Ne treba svakako bezazleno uzimati sve ovo, a sve one snage koje su branile BiH 1992. siguran sam da su spremne da brane njenu cjelovitost i sada. Ali ipak mislim da nismo u toj fazi i da građani ne trebaju biti zabrinuti oko bilo kakvih oružanih sukoba.

Šta je to što je trenutno aktuelno u procesu NATO integracija?

– Završili smo Program reformi za 2020. To smo dostavili u Brisel. Što se tiče našeg resora, napravili smo još u januaru plan za ovu godinu. Komisija za suradnju sa NATO-om je nedavno i usvojila taj plan. Taj dokument će sada malo procirkulisati kroz javnost, a onda će doći na sjednicu VM. Mi to trebamo usvojiti i proslijediti u Brisel. Nakon toga trebamo raditi one poslove koji su nam ostali da ih realizujemo.

Gdje je, odnosno oko kojih konkretnih pitanja je najveći otpor?

– Znamo svi da imamo donesene sve dokumente i da se trenutno nalazimo u Akcionom planu za članstvo. Godine 2019. nismo uspjeli da se dogovorimo da pošaljemo prvi ANP (Godišnji nacionalni program) nego smo našli solomonsko rješenje i to nazvali Programom reformi. Nakon toga je poslato u Brisel, a NATO je srećom to prihvatio. Po tom pitanju mi nemamo posebnih problema, ali sada na red dolazi ono što je najbolnije za OSBiH, a to je modernizacija za koju je potreban novac. Nažalost i covid-19 je doprinio da mi sada ne možemo biti toliko nesavjesni i od VM da tražimo dodatni novac jer je neophodno spašavati živote ljudi i sredstva usmjeravati u zdravstveni sistem. Tu je svakako i politički otpor bez obzira na ranije donesene dokumente. Politički predstavnici iz Republike Srpske su, međutim, promijenili stav i sada zahtijevaju da se u NATO integracijama više ne spominju integracije nego da se spominje saradnja.

Realno govoreći, to suštinski ne mijenja ništa, pogotovo što je u Programu reformi sva tematika koja je predviđena i ANP-om. Imamo jako puno posla i ne treba se zamajavati političkim igrama. Mi smo na zadnjoj stepenici pred punopravno članstvo u NATO. Koliko ćemo dugo ostati na njoj zavisi od nas. Imamo primjer Makedonije koja je ostala 17 godina, a ja se nadam da mi nećemo toliko. Kada na kraju svi organi u BiH ispune uslove, a NATO potvrdi da smo spremni za punopravno članstvo tada će trebati donijeti političku odluku. Ona se može donijeti na različite načine, u Parlamentu ili na referendumu. Bitno je naglasati da ako to bude referendum onda bi se on trebao provoditi na teritoriji cijele BiH jer je cijela BiH odlučila da će ići u punopravno članstvo u NATO i samo taj organ koji je donio odluku je može i promijeniti. Sve je jasno, samo treba raditi.

Uskoro je planirana i neka vježba?

– Pored svih aktivnosti iz programa reformi, puno radimo na NATO interoperabilnosti i mogu reći da imamo jako dobre vojnike i starješine i dobro pratimo NATO. Međutim, nemamo dovoljno novca za modernizaciju i za rješavanje statusa tih ljudi. Divim se odakle im više motiv da rade u takvim uslovima u kasarnama i sa takvim platama. Vježbu ćemo održati krajem maja i početkom juna sa prijateljima iz SAD i Komandom NATO iz Napulja, i američkim snagama za Evropu jednu veliku vježbu koja će se odvijati na poligonima Glamoč, Manjača i Dubrave i to je još jedna provjera naših snaga. To je još jedan korak u pravcu ostvarivanja naša dva glavna vanjskopolitička cilja – punopravno članstvo u NATO i EU.

OD JESENI KRUPNIJI ZAHVATI

Kakva je generalno dosadašnja saradnja sa NATO-om, na koji način se odvija? Možete li nam navesti par primjera?

– NATO štab u Sarajevu ima osnovnu misiju da pomaže BiH u provedbi reforme odbrane, gdje imamo fantastičnu saradnju. Pored toga mi smo uključeni u međunarodne misije u koje smo uključeni negdje simbolično negdje malo više s određenim brojem vojnika i starješina gdje pokušavamo da dokažemo da je BiH spremna izvoziti mir preko svojih vojnika u svim multinacionalnim misijama pod okriljem UN, EU ili NATO saveza.

Gdje se sve trenutno nalaze pripadnici OSBiH?

– U Afganistanu, Kongu, Maliju i Centralnoafričkoj Republici.

Postoji li ikakav pritisak u smislu da od nas traže konkretne poteze i precizne rokove ili ipak imaju razumijevanja za složenost političke situacije u BiH?

– Nisam očekivao da će NATO tek tako prihvatiti da se ANP preimenuje u Program reformi. Ja sam, recimo, bio jedini ministar koji je bio protiv da se Komisija za saradnju tako nazove nego da se zove Komisija za NATO integracije, kako je to bilo i definisano u Programu reformi. Međutim, NATO je pokazao veliko razumijevanje i fleksibilnost. Ali treba raditi, srediti stanje iznutra da bismo bili kompatibilni i da bismo mogli raditi zajedno sa NATO-om. Ima puno razumijevanje i nema posebnih zahtjeva osim da se moraju izvršiti i druge reforme – pravne, ekonomske, političke… Praktično, sve ono što se mora uraditi za članstvo u EU je kompatibilno sa članstvom u NATO savez.

Da li uopšte postoji unutrašnji dijalog i na koje načine se on odvija jer je evidentno da ne postoji jednoglasna odluka unutar BiH za pristupanje NATO-u?

– Dijalog postoji. To je redovna aktivnost. I ova komisija je jedna od aktivnosti. Nismo na vrijeme poslali šta smo uradili u 2020. iz razloga što smo imali problema oko naziva Komisije. Onda smo promijenili naziv, a prošle sedmice Komisija je finalizirala akt pa ćemo sa malim zakašnjenjem dostaviti program reformi za 2021.

Šta je Američko-jadranska povelja?

– Baš danas imam online konferenciju AJ povelje. Vrlo važan alat za regionalnu saradnju. Srbija je doduše posmatrač, nije članica i tu se uglavnom razvijaju razni modaliteti saradnje. Regionalna saradnja je jako bitna. Kada smo odobrili vježbu sa Srbijom, koja će biti najesen, bilo je raznih komentara. Ali vojske se moraju zbližavati i razmjenjivati iskustva. Uostalom, mi imamo i neke zajedničke misije. Trenutno, recimo, u Sjevernoj Makedoniji imamo Balkansku sanitetsku grupu gdje će učestvovati naši ljekari i vojnici, ali i ljudi iz susjednih zemalja.

Kakve su sve aktivnosti planirane ove godine kada je riječ o OSBiH?

– Imamo dvije, tri vježbe. Planirano je dosta učešća naših manjih grupa u međunarodnim vježbama, ali nažalost zbog pandemije će vjerovatno dosta toga biti prebačeno na online. Mogu vam otkriti da je moja intencija da od septembra pređemo u drugu fazu realizacije pregleda odbrane. To je dokument iz 2016., a imamo još par zadataka iz prve faze. Od jeseni bi to bili krupniji zahvati, ako bismo prešli u drugu fazu, gdje bismo trebali izvršiti neko prestrukturiranje jedinica i prilagođavanje pregleda odbrane, odnosno da se na osnovu dosadašnjeg iskustva prilagodi formacija jedinica i, što je najvažnije, da polako započnemo sa modernizacijom. Srećom, imamo prijatelja koji nam u tome pomažu, poput SAD, Velike Britanije, Njemačke, Turske… Imamo na putu dobrih donacija koje će poprilično ojačati naše kapacitete.

Kako je pandemija uticala na OSBiH i da li ste na listama prioriteta za vakcinisanje?

– Dosta negativno, nažalost. I ovu priliku ću iskoristiti da još jednom uputim najdublje saučešće porodicama 11 preminulih pripadnika OS i Ministarstva odbrane. Dosta nas je pandemija omela. Više puta sam naglašavao da je Ministarstvo realizovalo više od 70 posto zadataka koje je u Programu reformi planiralo u prošloj godini. Da nije bilo pandemije to bi bilo 90-95 posto. Što se tiče zaštite, još uvijek pokušavam da obezbijedim vakcine za naše pripadnike. Imamo sistemski problem jer nemamo vojno zdravstvo. Tek smo to počeli razvijati. Otvorili smo tri sanitetske ambulante u Rajlovcu, Banjoj Luci i Dubravama, a pravimo u Čapljini. Sistemom odbrane nije predviđeno da se razvija sanitetska služba i naši pripadnici su nažalost na entitetskom zdravstvenom osiguranju, a to nam stvara poteškoće.

Kakav je generalno standard pripadnika OSBiH, kakve su plate i da li ovo zanimanje možda gubi na atraktivnosti zbog materijalno-finansijskih uslova?

– Naše analize pokazuju da smo od 2013. do 2019. imali priličan pad zainteresovanosti za službu u OS, ali od 2019. je interes ponovo povećan. Mislim da je pandemija glavni razlog. Nažalost, mnogo mladih napušta BiH pa se to prenijelo i na OS. Standard nije dobar. Vojnik ima 650 KM platu. Za takve napore i uslove života to je nedovoljno. Učinit ćemo sve da, kada prođe pandemija, poradimo na povećanju standarda pripadnika OS. Nadam se da će se ubrzo i na Parlamentu razgovarati o poboljšanju standarda. Svakako da nisam zadovoljan sadašnjim standardom.

Kada stižu helikopteri i koliko njih?

– Sredinom godine bi trebala stići dva, a naredna dva možda već do kraja godine.

Možemo li još jednom podsjetiti čitatelje o kakvim se letjelicama radi?

– To su novi UH-2 helikopteri koji su puno moderniji i bolji od UH-1 koje imamo trenutno. Ovom prilikom želim reći da ćemo već od sljedeće godine raditi na povećanju njihovog broja.

Sa kim od susjeda imamo najbolju saradnju?

– Sa Crnom Gorom imamo dobru saradnju, kao i sa Hrvatskom. Možda malo čudno zvuči, ali mi Crnoj Gori, koja je članica NATO-a, pomažemo malo više nego oni nama. Puno radimo na obučavanju crnogorskih OS na engleskom jeziku. Upućujemo odavde naše instruktore, a i oni dolaze kod nas. Sa Hrvatskom također imamo jako dobre odnose. To je i prirodno jer je to Alijansa kojoj i mi težimo, pa je saradnja nešto bolja nego sa Srbijom, mada i sa Srbijom imamo saradnju.

O prijetnji pripadnika OS novinaru

Ni OSBiH nisu imune na periodične incidente svojih pripadnika, najčešće putem društvenih mreža. Posljednji u nizu jeste prijetnja pripadnika OSBiH kolegi novinaru zbog teksta o natpisu na Vijećnici i gradonačelnici Sarajeva. Kakav je Vaš komentar?

– Moramo biti svjesni da sve negativnosti koje, nažalost, postoje u našem društvu, a ima ih puno, prenose se i na OS. Teško je kontrolisati društvene mreže, ali sam već jutros dao upute generalu Senadu Mašoviću za ovaj konkretan slučaj jer sam to juče vidio. Bit će ispitano sve i poduzet ćemo disciplinske mjere protiv osobe koja je to komentarisala na totalno neprihvatljiv način.

Stražari kažnjeni, čekamo rezultate iz Tužilaštva

Dokle je stigla istraga oko nestanka naoružanja iz Centra za osnovnu obuku Pazarić Oružanih snaga BiH?

– Nažalost, nemamo još uvijek nikakvih rezultata od strane Tužilaštva kantona Sarajevo i SIPA-e. Još uvijek se radi, a zamoljeni smo da ne izlazimo u javnost sa rezultatima istrage. Što se tiče disciplinskih mjera, Zajednički štab OSBiH je preduzeo mjere i bilo je pojedinaca koji su kažnjeni jer su nesavjesno obavljali svoju stražarsku dužnost.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79