U Širokom Brijegu, jednom od finansijski najpotentnijih gradova Bosne i Hercegovine, privatni sektor cvjeta, a životni standard je iznad prosjeka.
Ipak, gradske vlasti, predvođene dugogodišnjim gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkom Topićem, suočavaju se s ozbiljnim infrastrukturnim izazovima, uključujući nepostojanje pročistača otpadnih voda i nedovoljno razvijenu kanalizacionu mrežu.
Iako broji samo oko 28.000 stanovnika, Široki Brijeg se konstantno nalazi među deset ekonomski najjačih gradova u zemlji. U ovom gradu u Zapadnoj Hercegovini posluje šest privatnih firmi sa godišnjim prihodima preko 100 miliona KM, a preko stotinu malih i srednjih preduzeća generiše više od milion KM prihoda godišnje. Privatni sektor je robustan i doprinosi visokom životnom standardu. Ipak, većina stanovnika izbjegava političko angažman, nezadovoljni nedostacima u javnim preduzećima i uslugama koje primaju.
Gradonačelnik Miro Kraljević i predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić, koji su na tim pozicijama od 2004. odnosno 2012. godine, suočavaju se sa završetkom svojih političkih karijera pred opće izbore 2024. godine. Obojica su najavila da se neće ponovo kandidirati, ističući potrebu za osvježenjem i uvođenjem mladih snaga u politički život.
Unatoč visokim prihodima i ekonomskom napretku, infrastrukturni nedostaci već godinama frustriraju stanovnike. Projekat pročistača, ponovno pokrenut 2018. godine, trebao je biti završen do 2021., ali pročistač i dalje nije funkcionalan. Lokalna vlast redovno obećava realizaciju projekata koji kasne, a opozicija ih kritikuje zbog neispunjenih obećanja i prebacivanja odgovornosti na druge nivoe vlasti.
I pored jasnih planova i rokova za izgradnju infrastrukture, gradski projekti često kasne. Na primjer, planovi za izgradnju srednje strukovne škole i trgovačkog centra na mjestu stare Duhanske stanice su u zastoju zbog nejasnih vlasničkih prava i složene birokratije. Predsjednik Gradskog vijeća Topić naglasio je probleme u papirologiji kao glavnu prepreku za početak radova.
Grad također stoji na udaru kritika zbog načina na koji upravlja svojim financijama, posebno u pogledu subvencioniranja komunalnih usluga. Revizori su identifikovali nepravilnosti u finansijskom poslovanju grada, uključujući netransparentno subvencioniranje i nepoštovanje zakona o javnim nabavkama.
S druge strane, neki infrastrukturni projekti su uspješno realizirani, kao što su asfaltiranje lokalnih puteva i obnova prometnica, što je poboljšalo mobilnost i povezanost grada. No, problemi s upravljanjem projektima i javnim sredstvima ostaju izazov za održivi razvoj Širokog Brijega, što zahtijeva hitnu akciju i bolje upravljanje resursima.
