Sječa šume na Konjuhu ostavlja dugoročne štetne posljedice

Zaštićeni pejzaž Konjuh je osnovan prije deset godina radi zaštite planine od prekomjerne sječe šume. Devastacija planine ovim nije zaustavljena. U to se uvjerila i ekipa BHRT-a tokom boravka na Konjuhu.

Posljedice trpe građani Banovića koji se snabdijevaju vodom iz izvorišta sa ove planine.

Ekološki aktivisti godinama apeluju na vlasti da zaustave sječu šume na Konjuhu, posebno u područjima gornjeg toka rijeke Krabašnice, odakle se vodom snabdijevaju Banovići.

Međutim, kamioni koji izvlače trupce s Konjuha su i dalje svakodnevica, kao i devastacija područja oko rijeka na način da se u njihova korita baca otpad od sječe drveća, da se rijeke pregrađuju i voda zamućuje. Biolozi upozoravaju na dugoročne štetne posljedice ugrožavanjem ribljeg fonda.

“Poseban razlog je to da se sječa dešava uglavnom u gornjim tokovima rijeka gdje žive naše salmonide, odnosno naši najznačajniji ihtioresursi, koji su toliko značajni da su iz Austrije i Francuske prije sto godina dolazili na ovo područje oko Olova i Kladnja i uzimali ribu i poribljavali svoja vodena tijela”, ističe biolog Ađul Adrović.

Građani Banovića već godinama žive s redukcijama vode. Posebno je ove godine teško zbog suše koja je dodatno smanjila izdašnost izvorišta Krabašnica.

“Uvjerili ste se sami kako je stanje na terenu, mi koliko-toliko sprečavamo, odemo, obilazimo ,tako da mi šta god da poduzmemo nemamo neku podršku od vlasti”, priča glavni nadzornik u „Zaštićenom pejzažu Konjuh“ Mensur Mešanović.

Zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona Rasim Dostović uputio je inicijativu da se odmah zaustavi sječa šume u „Zaštićenom pejzažu Konjuh“ koju je Skupština jednoglasno podržala. Dostović postavlja i niz pitanja na koja odgovor treba dati kantonalna Vlada.

“Postavlja se pitanje kakvi su ekonomski efekti te drvne mase koja se odsiječe. Treba napraviti dublju analizu i utvrditi zašto JP Šume TK posluje negativno, kakve efekte ima država od tog osječenog kubnog metra, da li to završava u našim fabrikama koje imaju finalni proizvod ili to izlazi kao sirovina, da li je JP u tolikim problemima pa da mora vršiti eksploataciju puno veću nego što joj dozvoljava priroda?”, upozorava Dostović.

U kantonalnoj vladi najavljuju spremnost da se uđe u proceduru izmjene Zakona o zaštićenom pejzažu Konjuh kojim bi trebalo, prije svega, proširiti područja potpune zaštite, odnosno onemogućiti daljnju sječu šume u ovim područjima. Prirodi će potom sigurno trebati decenije da sanira štete koje je napravio čovjek na ovoj planini u minulih dvadesetak godina.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79