Sramota je da čekamo da porodica koja ne radi kupi lijek i donese ga u bolnicu

Sarajevski doktor Bakir Nakaš je prije nekoliko dana podnio krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, ministrice civilnih poslova BiH Ankice Gudeljević, premijera Federacije BiH Fadila Novalića i ministra zdravstva Federacije BiH Vjekoslava Mandića zbog nenabavljanja vakcina.

Prijavu je podnio Tužilaštvu BiH, a pomenute dužnosnike tereti da nisu ispunili svoje zakonske dužnosti, odnosno da “u periodu od 18. septembra 2020. godine do 18. marta 2021. godine, svjesni svojih zakonskih obaveza, nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva”.
– Njihova zloupotreba službene dužnosti ima za posljedicu nekontrolisano širenje zarazne bolesti, smrt većeg broja ljudi, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu osiguranicima zdravstvenog osiguranja i kolaps zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini, naveo je Nakaš.

 

U prijavi se navodi kako je u nadležnosti Vijeća ministara i Vlade FBiH ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, među koja spada i pravo na život.

– Ako Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH nisu osigurali blagovremeno vakcine za imunizaciju stanovništva od virusa Covid-19, onda je očigledno da su povrijedili i ugrozili pravo na život i zdravlje građana Bosne i Hercegovine, dodaje penzionisani ljekar.
Napomenuo je kako nema nikakve dvojbe da su ministrica civilnih poslova BiH i ministar zdravstva FBiH lično odgovorni za stanje u oblasti zdravstva, a to svakako znači i za nabavku vakcina kojima se sprečava širenje epidemije i štiti zdravlje stanovništva.
U saopćenju kojim je Nakaš obavijestio javnost o podnošenju krivične prijave istakao je kako su, zbog nenabavljanja vakcina, izgubljeni mnogi ljudski životi u BiH, te napominje kako su brojni doktori izgubili živote u borbi sa virusom Covid-19.

“Barem dio ljudskih života bio bi spašen da su prijavljene osobe obavile svoje dužnosti i osigurale nabavku vakcina”, tvrdi Nakaš.

Posebno je upozorio na visoku stopu smrtnosti od posljedica zaraze ovim virusom u BiH.
“Bosna i Hercegovina je trenutno deveta država na svijetu po broju smrtnih slučajeva na 1.000 stanovnika. Naime, dok je svjetski prosjek 0,34 smrtna slučaja na 1.000 stanovnika, u BiH je taj broj 1,75 na 1.000 stanovnika, odnosno 5 puta veći od svjetskog prosjeka”, podsjetio je Nakaš.
O navedenoj krivičnoj prijavi, odnosu vlasti prema epidemiji, ali i samom virusu, dugogodišnji doktor, infektolog i bivši direktor Opće bolnice u Sarajevu Bakir Nakaš govorio je za Naratorium.

NARATORIUM: Doktore Nakaš, krenimo od najaktuelnijeg događaja, predali ste uime grupe građana krivičnu prijavu protiv nekoliko dužnosnika zbog nenabavke vakcina. Kada smo najkasnije morali imati vakcine dostupne za stanovništvo?

Nakaš: Mi smo trebali imati vakcine kada su se vakcine pojavile u okruženju, odnosno u januaru, da je bilo odgovornih dužnosnika koji su trebali, u skladu sa svojim obavezama, pokrenuti direktnu nabavku, jer osloniti se samo na COVAX mehanizam i Evropsku uniju čiji su intervali dostavljanja vakcina neizvjesni je neozbiljno. To je jedan opušten odnos u kojem se razmišljalo da će neko drugi riješiti naše probleme.

“Mojoj majci treba lijek koji košta 1.300 KM, novce nemam, ulazim i vičem pozitivna sam!”

NARATORIUM: Vjerujete li da će iko odgovarati na kraju?

  U BiH broj zaraženih koronavirusom na 100.000 stanovnika veći nego u deset evropskih zemalja

Nakaš: Da ne vjerujemo, ne bismo podnijeli ovu prijavu. Međutim, uvijek postoje određene okolnosti koje ne možemo da predvidimo, a imajući u vidu iskustvo sa dosadašnjim krivičnim prijavama koje su završavale bez rezultata, na neki način smo spremni i na tu varijantu i iz tog razloga ćemo se potruditi da osiguramo još i dodatne dokaze koji će opravdati sve one naše navode u krivičnoj prijavi.

NARATORIUM: S druge strane, kada slušamo predstavnike vlasti, reklo bi se da ne živimo u istoj zemlji. Jedni kažu da su mogli nabaviti vakcine u decembru, ali nisu željeli glumiti državu, dok pojedini sa državnog nivoa kažu da ne zaostajemo za regionom? Koliko je ova otuđenost nadležnih opasna?

Nakaš: Sigurno da je opasna i sve to zavisi od toga iz kojeg se ugla gleda. Ako gledate s visoka, onda ćete malo vidjeti šta je dolje u dnu i iz tog razloga vrlo je bitno biti u bazi i znati kakva je situacija u okruženju, od velikog broja novozaraženih, velikog broja hospitaliziranih i, nažalost, velikog broja umrlih. Tada možete da shvatite ozbiljnost tih riječi kada kažete da smo mi što se tiče vakcinacije isti kao region, odnosno, da smo mogli obezbijediti vakcine u decembru, ali, eto, nismo htjeli da se igramo države, jer nam je daleko bitnije pitanje države, nego zdravlje naših građana.

NARATORIUM: Koliko će biti problematično za BiH to što se imunizacija u cijeloj zemlji, evidentno, neće sprovesti u isto vrijeme, s obzirom na to da su prvo određene količine stigle u Republiku Srpsku, pa za nekoliko sedmica stigle donacije za Federaciju, pa će opet uslijediti pauza dok se vakciniše stanovništvo?

Nakaš: Imat ćemo situaciju kao što imamo sada sa preduzimanjem određenih mjera na određenim nivoima. Što se tiče države Bosne i Hercegovine, protivepidemijske mjere bi trebale biti jako usklađene. Nažalost, mi idemo na mjere na lokalnom nivou, gdje svako određuje mjere u svojoj čaršiji, a takva situacija će se sigurno negativno odraziti i na okolnosti kada ćemo imati jedan dio populacije u Bosni i Hercegovini koji je vakcinisan i drugi dio populacije koji to nije. To će, definitivno, dovesti u pitanje i one koji su vakcinisani i njihovu mogućnost da se kreću slobodno, onako kako bi se inače kretali da je cjelokupna populacija u procesu vakcinacije jednako u isto vrijeme.

  ZENICA: Pijan prevrnuo Pandu na krov pa se uneredio pred policijom (VIDEO)

NARATORIUM: Koliko bi trebalo ljudi u BiH da se vakciniše da bi ovaj proces imao smisla?

Nakaš: Kažu da je to otprilike negdje od 60 do 70 posto stanovništva. Ali, imajući u vidu da svaki broj onih koji su imunizirani smanjuje mogućnost daljeg širenja virusa, sigurno je da bi taj stepen između 40 i 50 posto ukupne populacije dao pozitivne rezultate.

NARATORIUM: Kako gledate na posljednja dešavanja sa AstraZenecom u pojedinim evropskim zemljama, smatrate li da je u ovoj priči bilo i malo politike?

Nakaš: Sigurno je da farmaceutska industrija ima način svoje vlastite borbe, a, nažalost, nekad tu vlastitu borbu koriste da plasiraju informacije koje djeluju negativno na konkurenciju, tako da smatram da je i ovo jedan od načina usporavanja određenih proizvođača na tržištu. Bilo bi jako dobro da se ljudi time ne bave. Sigurno je da svaka imunizacija ima jedan procenat neželjenih efekata, pa tako i ova vakcina ih ima. Bitno je da se sve bazira na dokazima. Ako imamo dokaze, onda nemamo nikakvu bojazan.

NARATORIUM: Dok građani BiH iščekuju vakcine, neki iščekuju kada će se osloboditi mjesto u bolnici da bi bili hospitalizirani. Ono što je posebno pogodilo mnoge jeste što pacijenti u Sarajevu za vrijeme liječenja plaćaju lijek oko 1.300 KM, dok su isti lijekovi u Tuzli besplatni. Je li država barem mogla nabaviti lijekove za bolnice, ako već pacijenti redovno plaćaju zdravstveno osiguranje?

Nakaš: Država po svojoj strukturi nije bila u obavezi da nabavi lijekove, jer na državnom nivou nemamo institucija koje bi to radile. Međutim, fondovi zdravstvenog osiguranja su u obavezi da osiguraju lijekove za svoje osiguranike. Nelogično je da jedan od najbogatijih fondova zdravstvenog osiguranja, a to je Fond zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, nije u prilici da osigura besplatne lijekove koji su besplatni u Tuzli i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i mislim da je to sramota. Ne treba da prolazi vrijeme u priči oko toga kako će se to staviti na listu i kako će se regulisati, nego se treba već sutra iznaći modul da se jednostavno ti lijekovi daju besplatno, odnosno da se troškovi tih lijekova pokriju iz sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo koji ima dostatna sredstva. Sramota je da u jeku pandemije mi računamo na to da će porodica koja ne radi i koja nema primanja biti u prilici da kupi te lijekove i da ih odnese u bolnicu kako bi se oni dali pacijentu. Zašto nam onda služi bolnica, zašto nam onda služi Fond zdravstvenog osiguranja ako nismo u stanju da pacijentima obezbijedimo osnovno, a to je ta terapija koja je sada aktuelna u svijetu.

  Ivana Marić komentirala najavu Denisa Zvizdića o napuštanju SDA

NARATORIUM: Posljednjih sedmica sve je više pacijenata u našoj zemlji koji imaju sve simptome Covida, ali negativan PCR test. Imate li Vi objašnjenje, do čega je?

Nakaš: Pa, to je do tog samog testa koji na određeni način može pokrivati prisustvo određenog virusa. Međutim, određene mutacije, kao što izazivaju težu kliničku sliku, kao što izazivaju veću virulentnost ili veće zaražavanje, također imaju mehanizme da se ne mogu otkriti ovim sadašnjim testovima. Sada je na industriji da vrlo brzo iznađe mogućnost da se u ove testove ugrade ti elementi koji će biti u stanju da otkriju i ove komponente.

NARATORIUM: Kada već nadležni nisu obezbijedili vakcine, šta nam preostaje? Jesu li trenutne mjere na snazi dobre i da li biste ih Vi pooštrili? Je li za Vas apsurdno što smo jedna od rijetkih zemalja u koju se ulazi bez negativnog PCR testa?

Nakaš: Ako hoćemo da imamo kontrolu nad svim mjerama unutar države Bosne i Hercegovine, mi moramo te mjere koordinirati sa državnog nivoa. Zbog toga i jeste bila obaveza Vijeća ministara da primjeni sav onaj plan za borbu protiv pandemije koji je donesen 2009. godine, a u kojem je predviđeno formiranje koordinacionog i ekspertnog tijela na nivou države. Da imamo ta dva tijela na nivou države, sigurno se ne bi dogodila ova situacija gdje imamo diskontinuitet i diskoordinaciju na lokalnom, entitetskom i državnom nivou. Ustvari, na državnom nivou gotovo da nemamo nikakvih mjera, a sve ove mjere su se svele na lokalni nivo kao da je situacija takva da se protiv virusa borimo kad nam on već uđe u kuću.

NARATORIUM: Sluša li se, doktore, struka dovoljno u Bosni i Hercegovini?

Nakaš: Ne. Struka se uopšte ne sluša u Bosni i Hercegovini. Ovdje je dominantna politika. Ovdje su dominantne stranke koje su na vlasti i koje nastoje kroz svoje odluke da pridobiju podršku svojih glasača i na taj način dovode nas u situaciju da eksperti koji bi trebali da imaju svoje mjesto u ovim tijelima bivaju potpuno izbrisani iz komisija, odnosno štabova – piše Buka


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79