Srbi, ćirilica i bosanski jezik 23 godine čekaju ravnopravnost u kantonima FBiH

Ustavni sud Federacije BiH, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, proglasio je 1998. godine neustavnim nekolicinu članova kantonalnih ustava

Srbi, srpski jezik i ćirilica trebali bi biti ravnopravni s Hrvatima, Bošnjacima i hrvatskim jezikom u Zapadnohercegovačkom i Posavskom kantonu do kraja 2021. godine, a “bošnjački” jezik zvat će se bosanskim.

Predviđeno je to amandmanima na ustave ova dva posljednja od ukupno deset kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, čije pojedine odredbe su proglašene neustavnim prije 23 godine, javlja Radio Slobodna Evropa.

“Ekspertna skupina izradila je amandmane na Ustav Županije Zapadnohercegovačke. Predsjednik Skupštine vodi tu proceduru. Nadam se da će to biti završeno do kraja godine”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačkog kantona.

Blaž Župarić, predsjednik Skupštine Posavskog kantona potvrdio je za RSE da će se prijedlog novog kantonalnog ustava naći na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine koja bi se trebala održati u septembru.

“Htjeli smo to završiti ovog mjeseca, ali je sezona kolektivnih godišnjih odmora i nismo htjeli dovlačiti zastupnike”, kazao je Župarić.

ŽUPANI, ŠAHOVNICE, BOŠNJAČKI JEZIK
Ustavni sud Federacije BiH, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, proglasio je 1998. godine neustavnim nekolicinu članova kantonalnih ustava. Kantonima – administrativnim jedinicama koje imaju određenu autonomiju, primjerice u obrazovanju, kulturi, zdravstvu i stambenoj politici te dijelom u politikama javnih službi, socijalne politike i policije – naloženo je da svoje ustave usklade s Ustavom Federacije BiH te Ustavom BiH.

Sedam kantona je to učinilo ranije, dok je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona novi ustav donijela 2. avgusta 2021.

Usvojeno je ukupno šest amandmana koji se odnose na konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravnosti u upotrebi jezika i pisma kao i sudjelovanje u procesu donošenja zakonskih odluka i uredbi.

U Zapadno-hercegovačkom i Posavkom kantonu konstitutivni narodi koji uživaju sva politička i ljudska prava, uključujući i pravo na jezik i pismo, samo su Hrvati i Bošnjaci, ne i Srbi. Službeni jezici su hrvatski i “bošnjački”, a pismo latinica, ne i ćirilica i ne bosanski jezik, kako je to, prema ustavima Federacije BiH i BiH.

Službeni nazivi su “Županija Zapadnohercegovačka” i “Županija Posavska” i oni se, iako su proglašeni neustavnim, primjenjuju, što je vidljivo i iz gore navedenih izjava tamošnjih političara.

Na čelu izvršne vlasti, prema ustavima, nisu premijeri već “župani”. Službeno se kao grb u Zapadnohercegovačkom kantonu koristi “šahovnica”, a zastava je “crven-bijeli-plavi”.

U Posavskom kantonu, na sjeveru BiH, grb je kombinacija “šahovnice”, dva zlatna ljiljana i rijeke (Save), a zastava je “crven-bijeli-zeleni”.

Na internetskim stranicama ili pločama s nazivima institucija primjenjuje se samo hrvatski jezik, grbovi su i dalje tu kao i zastave, recimo na službenim policijskim vozilima ili školskim diplomama, a regularno se u svim službenim dokumentima koristi i naziv “županija”.

U praksi je samo “župan” preimenovan u “predsjednika županijske vlade”, ali ustavi nisu mijenjani.

TEHNIČKO PITANJE U POSAVSKOM KANTONU
U Posavskom kantonu, kojeg rijeka Sava dijeli od Hrvatske, šarolika je nacionalna slika i tu, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi 33.600 Hrvata (77,3 posto) 8.252 Bošnjaka (19 posto), 831 Srbin (1,9 posto) te 770 Ostalih (1,8 posto).

Među zastupnicima je u trenutnom sazivu (2018. – 2022.) petnaest Hrvata, pet Bošnjaka te jedan Srbin – koji se na prethodnim izborima izjašnjavao kao Hrvat. U Vladi su premijer i devet ministara, od kojih je jedan Bošnjak. Srba i Ostalih nema. Politički predstavnici ne očekuju veće probleme prilikom mijenjanja ustava, a sve bi se moglo završiti u septembru.

“Vlada je utvrdila i poslala prijedlog. O njemu će se raspravljati na kolegiju i on će se naći na prvoj sljedećoj sjednici. Mislim da je onaj dio, da su sva tri naroda konstitutivni i pravo na jezik, nesporni, odnosno ono što Ustav Federacije BiH predviđa. Do sad, primjerice, jedan od dopredsjednika Skupštine nije mogao biti predstavnik srpskog naroda. Imamo ukupno 21 amandman, uključujući i tehničke stvari”, kazao je za RSE Blaž Župarić, predsjednik skupštine Posavskog kantona.

Među “tehničkim” pitanjima su danas brojne nelogičnosti. U Ustavu se navodi i da “teritorij Županije Posavske obuhvaća područja općina Odžak, Orašje, Brčko, Bosanski Brod i Bosanski Šamac”, iako (Bosanski) Brod pripada entitetu Republika Srpska, Brčko je distrikt -zasebna administrativna jedinica, dok je samo dio (Bosanskog) Šamca pripao Federaciji BiH i ovom kantonu, od kojeg je formirana općina Domaljevac-Šamac.

U kantonalnom ustavu se navodi i da se “Skupština Županije Posavske sastoji od 30 zastupnika čiji mandat traje dvije godine”, dok je u praksi i prema Izbornom zakonu BiH to 21 zastupnik s mandatom od četiri godine.

Kantonalnim ustavom je propisano i da “načelnika bira općinsko vijeće”, dok se on ustvari bira izravno na općinskim izborima. Po kantonalnom ustavu “župan predlaže suce Županijskog suda”, dok u praksi suce i tužitelje Kantonalnog suda i Tužiteljstva imenuje državno Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH. Srba, srpskog jezika i ćirilice trenutno nema u ustavu, kao ni u grbu i zastavu.

“Na pitanje zastave i grba županije nema primjedbi. Mijenjamo ono što je predmet te presude Ustavnog suda Federacije BiH”, kazao je za RSE predsjednik Skupštine Posavskog kantona Blaž Župarić.

Mehmed Memišević, zastupnik Stranke demokratske akcije u Skupštini Posavskog kantona, kazao je za RSE da će se u novom ustavu izmijeniti spomenute nelogičnosti, uključujući i nazive koji su proglašeni neustavnim.

“Ono što je nama Bošnjacima najbitnije je pitanje bosanskog jezika”, naglasio je Memišević.

ĆOSIĆ: SMETA IM “ŽUPANIJA”, NE SMETA “ŠEHID”?
U Zapadnohercegovačkom kantonu Hrvati su apsolutna većina. Po popisu iz 2013. godine, u Hrvata je u ovom kantonu 93.725 (98,8 posto), Bošnjaka 718 (0,8 posto), Srba 101 (0,1 posto) i 354 Ostalih (0,4 posto). Od toga, po 40-ak Srba živi u gradovima Široki Brijeg i Ljubuški, 707 Bošnjaka živi u Ljubuškom, dok u preostale dvije općine, Posušje i Grude, živi po desetak Bošnjaka i Srba.

Skupštinu čine 23 zastupnika, Vladu premijer i osam ministara, a među njima nema nijednog Bošnjaka, Srbina ili Ostalog. Kanton je specifičan i po tome što jedini u Federaciji BiH ima Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Predsjednik Vlade Zapadnohercegovačkog kantona Zdenko Ćosić potvrdio je za RSE da je ekspertna skupina završila prijedlog amandmana na Ustav i da je dalje na Skupštini da zakaže sjednicu na tu temu.

“O tome će se, kaže Ćosić, “raspravljati na svim razinama i nadam se novom ustavu do kraja godine”. Sudeći prema njegovim riječima, moguće je da se presude Ustavnog suda Federacije BiH neće se do kraja ispoštovati, a posebno dio po kojoj je naziv “županija” neustavan.

“S jedne se strane nama sudski zabranjuje koristiti neka nazivlja, s druge strane nas se prisiljava da moramo koristiti druga. Kao da su sudovi neke lektorske službe. To je potpuno besmisleno. Ako zagovaramo načelo da svaki narod može svoj jezik zvati kako on želi i standardizirati ga, zašto se to niječe Hrvatima? Zašto je sud morao presuđivati o tome kako će se neki termin prevoditi s engleskog jezika? Ništa uvrjedljivo nema u tom terminu (županija). Kome on smeta”, kazao je Ćosić za RSE.

Smatra da je “to jedan od apsurda ove zemlje i na takvim stvarima se urušava sustav, a ne dodatno gradi i jača”.

“Zamislite da sad netko pokrene pitanje otkud u našim zakonima na višim razinama termin ‘šehid’ (arapska riječ, u islamu se definira kao osoba koju su ubili neprijatelji, nasilnik ili razbojnik; poginuli borci Bošnjaci muslimani tijekom rata u BiH se konsenzusom nazivaju šehidima, op.a.). Na kojem je to jeziku? To sigurno nije bosanski jezik. I niz drugih takvih stvari”, kazao je Ćosić za RSE.

NEUSTAVNA I ENTITETSKA OBILJEŽJA
Dijelovi kantonalnih ustava kojima su određeni nazivi kantona, izgledi grba i zastave, službeni jezici te naziv šefa izvršne vlasti Ustavni sud Federacije BiH proglasio je neustavnim 1998. godine, četiri godine nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma kojim je završen sukob između Hrvatskog vijeća obrane (vojnih snaga Hrvata u BiH) i Armije RBiH (vojnih snaga u kojoj su većina bili Bošnjaci u BiH), odnosno tri godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma kojim su završeni svi vojni sukobi u zemlji.

Dodatno je Ustavni sud BiH 2007. godine proglasio neustavnim grb i zastavu i Federacije BiH koji su sadržavali “šahovnicu” i “ljiljane”. Novi nikad nisu usvojeni, a posljednja rasprava o tome odvijala se prije jedanaest godina.

Hrvati u Federaciji BiH inzistirali su da budući grb Federacije BiH sadrži “šahovnicu”, Srbi su tražili “četiri s” (ocila) s bijelim krstom, dio Bošnjaka tražio je “ljiljane”, a dio je tražio da se potpuno izbjegnu nacionalni simboli.

Politički predstavnici se nisu mogli dogovoriti ni o bojama zastave, odnosno je li crvena “hrvatska”, plava “srpska”, a zelena “bošnjačka” boja, kakav je bio jedan od prijedloga nove zastave Federacije BiH. I kojim redoslijedom bi bile poredane.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79