Srbija jedina sa Zapadnog Balkana se nije uskladila s novim odlukama EU o Ukrajini, Rusiji i Venezueli
EU: Sve ostale zemlje kandidati iz regije prihvatile vanjskopolitičke mjere Unije
Srbija je ostala jedina zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji sa Zapadnog Balkana koja se nije uskladila s tri nove vanjskopolitičke odluke Unije koje se odnose na Ukrajinu, Rusiju i Venezuelu, dok su se sve ostale zemlje iz regije uskladile s tim mjerama.
Iz Evropske unije je saopćeno da su se s odlukama Vijeća EU uskladile Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina.
“S tri nove odluke Vijeća EU-a uskladili su se svi ostali kandidati za članstvo u Uniji iz regije i to Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i BiH koje će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu s tim, a EU prima na znanje tu obvezu i pozdravlja je”, priopćeno je iz EU.
Srbija se nije uskladila s odlukom kojom je proširena lista pojedinaca i entiteta protiv kojih se primjenjuju restriktivne mjere zbog narušavanja ili prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine. Također, nije se uskladila ni s odlukom o restriktivnim mjerama protiv pojedinaca i entiteta zbog situacije u Venezueli, narušavanja demokracije i vladavine prava, kršenja ljudskih prava i represije nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom, uključujući i događaje poslije predsjedničkih izbora. Uz to, Srbija se nije uskladila ni s odlukom kojom je proširen popis osoba i entiteta protiv kojih se primjenjuju restriktivne mjere zbog destabilizirajućih aktivnosti Rusije.
Istovremeno, Srbija se, zajedno s ostalim kandidatima za članstvo, uskladila s odlukama koje se odnose na restriktivne mjere protiv Demokratske Narodne Republike Koreje, situaciju na Haitiju i stanje u Maliju.
Srbija je pregovore o pristupanju Evropskoj uniji započela u januaru 2014. godine, otvorila je 22 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno zatvorila samo dva. Međutim, pregovori su praktično zamrznuti od decembra 2021. godine, kada su posljednji put otvorena nova poglavlja.
Iako je Evropska komisija u izvještajima navela da je Srbija tehnički spremna za otvaranje klastera 3, taj klaster nije otvoren ni tokom 2025. godine jer je potrebna saglasnost svih država članica EU. Zemlje članice su poručile da je za otvaranje klastera 3 nužan “dalji napredak u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa s Kosovom”, a odluka je odgođena jer nije postignut konsenzus među članicama.
Evropska komisija je u posljednja dva izvještaja o napretku Srbije, krajem 2024. i tokom 2025. godine, upozorila da nema napretka u funkcionisanju demokratskih institucija, vladavini prava, slobodi medija i slobodi izražavanja, uz navođenje pojačane represije tokom antivladinih protesta koji su započeli krajem 2024. godine.
Klaster 3 obuhvata osam poglavlja: digitalnu transformaciju i medije, oporezivanje, ekonomsku i monetarnu politiku, socijalnu politiku i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijsku politiku, nauku i istraživanje, obrazovanje i kulturu te carinsku uniju. Od tih osam poglavlja, Srbija je ranije otvorila pet, prije nego što je početkom 2020. godine uvedena nova metodologija pregovora, prema kojoj se poglavlja grupišu u šest klastera.
Iako vlasti u Srbiji tvrde da su ispunjeni svi uslovi za otvaranje klastera 3, činjenica je da u posljednje četiri godine nije otvoreno nijedno novo poglavlje, što dodatno potvrđuje zastoj u procesu evropskih integracija.
