Šta ako Dodik pređe s riječi na djela?

Foto: Srna

Državni parlament može donijeti zakon o referendumu, no BiH ga još uvijek nema. Države koje imaju takav zakon primjenjuju ga na cijelom teritoriju i na takvom referendumu glasaju svi njeni građani

Predsjednik Republike Srpske izjavio je da bi do nove godine ovaj entitet mogao organizirati “referendum o svom statusu i kako dalje”.

Milorad Dodik je, pored ostalog, kazao da “ne želi sukob”, ali da će RS razmisliti o jačanju entitetske linije i ocijenio da je uloga Sjevernoatlantskog saveza (NATO) osigurati mir i da strani vojnici, koji djeluju u sklopu vojne misije Europske unije (EUFOR Althea) trebaju “eventualno da izađu na međuentitetsku liniju razgraničenja u slučaju politički uzavrele situacije”.

“Borit ćemo se na svoj, politički način, sve dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine čime bismo toj instituciji vratili autoritet”, rekao je Milorad Dodik na konferenciji za novinare na Kozari, planini na sjeverozapadu BiH u nedjelju, 2. jula, tijekom obilježavanja partizanske bitke iz Drugoga svjetskog rata.

Rekao je, pored ostalog, i da će “uskoro” biti donesene odluke o zabrani djelovanja SIPA-e (policijska Državna agencija za istrage i zaštitu), Suda i Tužiteljstva BiH na prostoru RS “jer nemaju ustavni osnov” te da se “neće trpjeti protektorat i kolonijalizam”.

Može li Dodik raspisati referendum o nezavisnosti RS-a?

Ustav BiH, koji je dio Daytonskoga mirovnog sporazuma kojim je u decembru 1995. zaustavljen rat u BiH, ne sadrži odredbu koja izričito dopušta ili zabranjuje referendum, pojasnio je za Radio Slobodna Evropa Davor Trlin koji je doktorirao na temu ustavnog prava i političkih institucija.

Državni parlament može donijeti zakon o referendumu, no BiH ga još uvijek nema. Države koje imaju takav zakon primjenjuju ga na cijelom teritoriju i na takvom referendumu glasaju svi njeni građani.

Srednje razine vlasti u BiH usvojile su takve zakone.

U Federaciji BiH je to uređeno Zakonom o principima lokalne samouprave. Referendum se može raspisati samo o pitanjima iz nadležnosti lokalne samouprave – općina i gradova, poput opoziva (grado)načelnika. Raspisuju ga lokalne skupštine.

Referendum se ne može raspisati na nivou Federacije BiH ili u jednom od njenih deset kantona.

Republika Srpska je referendum ugradila u entitetski ustav i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi. Osim u općinama i gradovima o lokalnim pitanjima, referendum se može organizirati na nivou tog entiteta “o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS”.

RS ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju ni po entitetskom, niti po državnom ustavu. Referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.

RS je krajem 2016., naprimjer, raspisao i održao referendum o 9. januaru kao danu RS-a. Ustavni sud BiH je poništio rezultate referenduma kao neustavne.

Ranije je poništio i odluku o raspisivanju referenduma, a poništio je i zakon o praznicima RS u dijelu u kojem se 9. januar navodi kao dan RS-a.

Brčko distrikt BiH, kao treća administrativna jedinica, referendum može raspisati samo uz suglasnost međunarodnog supervizora, odnosno zamjenika visokog predstavnika u BiH (OHR).

Ustavi Republike Srpske, Federacije BiH i njenih deset kantona moraju biti u skladu s Ustavom BiH. Jednako tako, zakoni na nižim razinama ne mogu biti u koliziji s državnim ustavom i zakonima.

Konačnu ocjenu ustavnosti daju Ustavni sud BiH i Ured visokog predstavnika, što se pokazalo kod, primjerice, prošlogodišnjeg donošenja zakona o agenciji za lijekove RS.

Može li doći do “mirnog razdruživanja” RS-a i Federacije?
Pokušaj odcjepljenja RS-a bilo bi izravno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH kojima je definiran i status dva entiteta.

Za “mirno razdruživanje” koje je Dodik u više navrata spominjao, morao bi se promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju, za što su potrebni glasovi dvije trećine zastupnika u državnom Zastupničkom domu.

Osim što bi na to trebali pristati predstavnici Bošnjaka i Hrvata, suglasna bi morala biti i međunarodna zajednica, prije svih članice Vijeća sigurnosti – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – bez čije podrške nema prijema u Ujedinjene nacije.

Narodna skupština RS-a je u februaru 2020. pozvala na “definiranje ‘granične’ linije” između RS-a i FBiH.

U Daytonskom mirovnom sporazumu termin “entitetska granica” ne postoji, već termin “međuentitetska linija razgraničenja” koja se može dogovorom entiteta korigirati, ali koja nikad nije jasno utvrđena na terenu pa presjeca naselja, groblja, puteve, stanove i slično.

Šta ako neko pokuša secesiju i jesu li mogući sukobi?

Ustavom BiH je izričito određeno da država BiH i entiteti “neće ometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala u cijeloj BiH”.

Naglašava se da Federacija BiH i Republika Srpska “neće uspostavljati kontrole na linijama između entiteta” te tako ne mogu, naprimjer, razmjestiti policiju na međuentitetskim linijama, što su početkom januara ove godine tražili i iz Federacije BiH.

Osim što je protuustavno, u scenariju izlaska entitetske policije ili sukoba između službenika policijskih agencija, morala bi reagirati međunarodna vojna misija, danas EUFOR, koja može zatražiti i angažman NATO-a.

Zapadne vojne snage mogu upotrijebiti silu “ako procijene da je sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture u opasnosti da se raspadnu”, prema Daytonskom mirovnom sporazumu.

Sud i Tužiteljstvo BiH nadležni su na cijelom području BiH, a izričito za pitanja kao što su “pokušaj izmjene ustavnog poretka” što je regulirano državnim Kaznenim zakonom, koji je u subotu 1. jula dopunio visoki predstavnik.

BiH ima 16 policijskih agencija, od čega tri državne, i sve su obvezne surađivati s državnim tužiteljstvom.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) se bavi najtežim oblicima kriminala reguliranih državnim Kaznenim zakonom i ona bi, uz entitetske policije, morala reagirati na neustavne poteze na zahtjev državnog tužiteljstva.

Za donošenje bilo koje odluke o korištenju Oružanih snaga BiH, od naprimjer angažiranja helikoptera u gašenju požara do slanja vojnika u međunarodne vojne misije, potrebno je da za nju glasaju sva tri člana Predsjedništva BiH.

To su trenutno Denis Bećirović kao Bošnjak i Željko Komšić kao Hrvat iz FBiH te Željka Cvijanović kao Srpkinja iz RS-a.

Zašto se govori o “razmještanju NATO snaga” u Brčkom?

Za razliku od Federacije BiH, u Brčkom je prekinut kontinuitet Republike Srpske koja je tako teritorijalno “podijeljena” na sjeverozapadni i istočni dio.

Predstavnici, uglavnom bošnjačkih, političkih stranaka ili, naprimjer, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pozivali su na slanje (većeg broja) vojnika NATO-a u Brčko kako bi se “prekinuo koridor” od Banje Luke prema Srbiji, odnosno ostatku RS-a u slučaju održavanja referenduma u Republici Srpskoj o odcjepljenju od BiH.

Brčko distrikt BiH, grad na sjeveroistoku i rijeci Savi, je “administrativna jedinica pod suverenitetom BiH”. Definiran je kao kondominij (zajedničko vlasništvo) Federacije BiH i RS. Ima vladu koju čine gradonačelnik i odjeljenja u funkciji premijera i ministarstava, zakonodavnu (skupštinu) vlast koja se bira na lokalnim izborima i svoje sudstvo.

Na općim izborima na kojima se bira državna, entitetska i kantonalna vlast, Brčko nije zasebna izborna jedinica i građani se opredjeljuju (entitetsko državljanstvo) hoće li glasati kao stanovnici FBiH ili RS-a.

Brčko ima i međunarodnog supervizora, funkciju koju obavlja zamjenik visokog predstavnika. Dok visokog predstavnika imenuju članice Vijeća za provedbu mira i on je od osnivanja OHR-a po nepisanom pravilu Europljanin, njegovog zamjenika imenuje visoki predstavnik i on je Amerikanac.

Imaju li Schmidtove odluke efekta u RS-u?

Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, zadužen je za provedbu civilnih dijelova Daytonskog mirovnog sporazuma i ima ovlasti mijenjati, ukidati ili donositi nove sve zakone i ustave, osim državnog ustava.

Može smijeniti bilo kojeg izabranog ili imenovanog dužnosnika, od člana Predsjedništva do općinskog vijećnika, šefa policije ili direktora javnog poduzeća “koji krše zakonski preuzete obveze i Daytonski mirovni sporazum”.

Sve razine vlasti, prema Daytonu, moraju surađivati s njim. Njegove odluke ne mogu se propitivati niti pred jednim sudom, osim ako OHR to ne odobri.

Christian Schmidt poništio je 1. jula zakone koje je usvojila Narodna skupština entiteta Republika Srpska u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH.

Politički predstavnici RS-a predvođeni entitetskim predsjednikom Dodikom, ali i predstavnici Rusije i Kine, Schmidta smatraju nelegitimnim jer je njegovo imenovanje odobrilo Vijeće za provedbu mira, ali ne i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Odluke Schmidta, suprotno Dodikovim izjavama se provode, a indirektno je to 2. jula kazao i Dodik.

“Ne može da bude suverenitet (BiH) ako ste protektorat i ako ste kolonija. Kolonija se definiše kao zemlja u kojoj upravljaju stranci. Treba li većeg dokaza da smo kolonija od onog juče (kad je Schmidt poništio odluke Narodne skupštine RS-a) i ovoga što nam se dešava u Ustavnom sudu?”, upitao je Dodik.

Predsjednik RS-a, ali i politički predstavnici Hrvata iz Federacije BiH, traže donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH i “izbacivanje” tri strana suca iz tog suda. Daytonskim mirovnim sporazumom je predviđeno usvajanje takvog zakona, no on nije donesen, a politički predstavnici Bošnjaka imaju drukčije mišljenje o tome.

Dodik je 2. jula ponovio i da su mimo Ustava BiH osnovani Sud i Tužiteljstvo i porezni sistem (Uprava za indirektno oporezivanja koja prikuplja i raspoređuje novac od carina i poreza na dodanu vrijednost – PDV) i sigurnosne agencije BiH kao i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.

Sve te institucije osnovane su donošenjem zakona u državnom parlamentu, a Ustavom BiH je definirano da se nadležnosti entiteta mogu prenijeti na državu ako se o tome usuglase entiteti.

“Vraćanje nadležnosti” s države na entitet, poput pitanja vojske, carine, obavještajne agencije i slično, na čemu inzistira Dodik, moguće je samo izmjenama zakona u državnom parlamentu.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79