Šta bi značilo otvaranje pregovora BiH s EU?
Koliko će to trajati i šta nas čeka
Otvaranje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji ne predstavlja trenutni ulazak u EU, već početak dugog, tehnički zahtjevnog i politički osjetljivog procesa usklađivanja Bosne i Hercegovine s evropskim standardima.
Prva međuvladina konferencija između BiH i EU označila bi formalni start pregovora i jasnu poruku da se zemlja nalazi na nepovratnom putu ka članstvu.
Nakon te prve konferencije ne bi odmah počeli “klasični pregovori”, već bi uslijedila faza poznata kao skrining. Riječ je o detaljnoj analizi svih zakona, institucija i praksi u BiH, kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri su usklađeni s pravnom stečevinom EU (acquis communautaire). Evropski stručnjaci bi zajedno s domaćim institucijama prolazili kroz 35 pregovaračkih poglavlja, koja obuhvataju oblasti poput pravosuđa, vladavine prava, tržišne ekonomije, okoliša, javnih nabavki i mnoge druge.
Tek nakon završenog skrininga počelo bi postepeno otvaranje pojedinačnih pregovaračkih poglavlja. To znači da bi BiH morala predložiti konkretne reforme, rokove i zakone kako bi se približila evropskim standardima. EU bi ocjenjivala napredak, a svako poglavlje bi se otvaralo i zatvaralo tek kada bi bile ispunjene stroge obaveze.
Paralelno s tim, BiH bi morala ojačati svoje institucije i koordinaciju između državnog, entitetskog i kantonalnog nivoa vlasti, jer bi pregovori zahtijevali jedinstven i usaglašen pristup. Glavni pregovarač bi imao ključnu ulogu u vođenju procesa, ali bi uspjeh zavisio od rada cijele administracije i političke volje svih nivoa vlasti.
Otvaranje pregovora bi, dakle, značilo početak ozbiljnog i višegodišnjeg procesa, ali i priliku da BiH ubrza reforme, privuče više investicija i ojača svoju međunarodnu poziciju. S druge strane, ukoliko BiH ne iskoristi trenutni politički zamah i ne imenuje potrebne strukture za vođenje pregovora, postoji rizik da se proces prolongira, a evropska perspektiva zemlje dodatno udalji.
