Šta čeka BiH: Schmidt dolazi, Rusi blokiraju EUFOR, SAD i EU spremaju sankcije…

Njemački političar Christian Schmidt postat će novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. avgusta, naslijedivši Valentina Inzka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Rusija bi mogla uzvratiti tako što će blokirati produženje misije EUFOR-a, smatraju stručnjaci.

Nakon što je Inzko podnio ostavku 27. maja, Schmidta je imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pruža političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na zapadnom Balkanu rekli su za Glas Amerike da je Schmidtovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u BiH, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

“S jedne strane imate visoki rizik. Rusija nije pristala na odluku Upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”, rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose u Berlinu.

Protivljenje Rusa imenovanju

Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopćila je da bi imenovanje Schmidta trebalo da zvanično potvrdi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, navodeći da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

Vijeće sigurnosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održalo sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopćila da bi Vijeće sigurnosti trebalo potvrditi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla uložiti veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Vijeća poželjna, ali ne i pravno potrebna.

Kako Vijeće sigurnosti nije glasalo, postalo je jasno da će Schmidt preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla staviti veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru. EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Vijeće sigurnosti svake godine obnavlja mandat EUFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo stvoriti nove krize.

“Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Christian Schmidt i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Također postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što također nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.

Tanya Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Columbia u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako sprečiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopćenjima PIC-a. Stručnjaci s kojima je Glas Amerike razgovarao za ovu priču rekli su da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

Moskva ne želi BiH vidjeti u NATO-u

Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Washingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele spriječiti Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

U martu 2021. godine ruska ambasada u BiH saopćila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja morat će da reaguje na takav neprijateljski korak”.

Velike sile često pokušavaju da prošire svoj uticaj na druge zemlje, rekla je Stradner, ali problem je što Rusija, kao i države poput Kine, Irana i Turske, često pokušavaju da potkopaju demokratiju i stvore podjele – što u Bosni i Hercegovini znači jačanje nacionalizma.

Daniel Serwer, profesor u Školi naprednih međunarodnih studija Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu, rekao je da je ključno pitanje bilo da li Schmidt ima podršku SAD-a i EU za “energičniju akciju protiv onih koji se protive jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”.

Četvoro stručnjaka s kojima je razgovarao Glas Amerike uglavnom se slažu da bi područje saradnje između SAD i Evrope mogle biti sankcije uvedene bosanskim zvaničnicima, uključujući uvođenje zabrana putovanja i blokiranje zvaničnika da koriste imovinu koju posjeduju u inostranstvu, napominjući da bi Evropa morala nastaviti sa američkim sankcijama, što u prošlosti nije bio slučaj piše Klix.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79