Šta je prioritet – Dodikov secesionizam ili Izborni zakon

Krajem mjeseca u Sarajevo bi trebali stići Matthew Palmer (SAD) i Angelina Eichhorst (EU), medijatori u procesu pregovora za izmjene Izbornog zakona. Dolaze u trenutku kada iz Njemačke stižu poruke da je Dodikov secesionizam prioritet te da o Izbornom zakonu treba pregovarati tek nakon oktobra 2022.

Iz Sarajeva se trenutno mogu čuti dva pristupa rješavanju trenutne političke krize. Onaj glasniji je kako nema nikakvih pregovora o Izbornom zakonu dok vlast u entitetu Republika Srpska ne poništi sve zaključke i zakone koje su donijeli, a koji podrivaju ustavnopravni poredak BiH, te se predstavnici RS-a ne vrate u institucije BiH kao aktivni sudionici.

Takav stav zastupaju prije svega DF i SDP, ali i neki drugi. S druge strane, iz Sarajeva se mogu čuti poruke, doduše stidljivije, kako u ovom trenutku treba tražiti kompromis i rješenje za Izborni zakon. To bi u prevodu bila neka vrsta dogovora Bošnjaka i Hrvata u BiH. Oni koji zastupaju takav pristup vjerovatno računaju da bi i Dodikov secesionizam bio satjeran u ćošak.

Međutim, koliko je opravdano donositi izmjene Izbornog zakona, jednog od najvažnijih dokumenata u svakoj državi, u trenutku kada vlast jednog entiteta prijeti opstojnosti te države, kada donosi zakone i zaključke koji suštinski vode formiranju parainstitucija, kada se izglasavaju zakoni o odbacivanju državnih zakona i tako dalje. Kada vlast jednog entiteta u rukama drži taj “pištolj” usmjeren prema državi, kako onda očekivati razuman i racionalan dogovor o bilo čemu, piše Klix.

U tom scenariju neko je zamislio da u pauzi secesionističkih koraka Milorada Dodika i njegovog SNSD-a neko sazove sjednicu državnog parlamenta, gdje predstavnici RS-a već pola godine ne glasaju ni za šta što ide u prilog državi, te da Dodikovi kadrovi dignu ruke za izmjene Izbornog zakona. Nakon toga bi se valjda Dodik ponovo u miru mogao vratiti svojim zacrtanim ciljevima.

U tom kontekstu dolazimo do sudara dviju ideja. Dosadašnji američki i pristup Evropske unije je išao u smjeru forsiranja priče o Izbornom zakonu. Ti razgovori bi trebali biti nastavljeni sredinom ove sedmice, ali uz ogromnu neizvjesnost kuda će sve to voditi. U međuvremenu su Sjedinjene Američke Države objavile prve sankcije, a na listi je i Dodik kao glavni protagonista.

S druge strane, novoizabrani izvjestitelj Bundestaga za Zapadni Balkan Adis Ahmetović, kao član vladajućeg SPD-a, nedavno je najavio da je Dodik dobio šah mat te da ne može biti korumpiran, rušiti državu, a onda se bez posljedica vratiti u Predsjedništvo. Također je naglasio da je pozicija SPD-a kao vladajuće stranke u Njemačkoj da se izbori trebaju održati po starom Izbornom zakonu, a da se reforme u tom pogledu završe tek nakon općih izbora u oktobru 2022.

“Naša pozicija SPD-a, najveće frakcije u Bundestagu, mi kažemo da Izborni zakon mora ostati kakav jeste”, kazao je Ahmetović.

Kada se zna da je vlast sa SPD-om i grupacija Zelenih koja vodi vanjsku politiku Njemačke te uzevši u obzir njihov stav o sankcijama Dodiku i čelnicima RS-a, jasno je da će generalni stav Njemačke biti održavanje izbora po starom zakonu.

Sada ostaje da se vidi kako će se u trenucima političke ucjene postaviti stranke i njihovi predstavnici.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79