Šta je rješenje za biznis uličnih prodaja cigareta?
Ovlašteni službenici UIO svake radne sedmice provode aktivnosti na terenu. Međutim, ovdje treba naglasiti da nadležnost za kontrolu nema samo Uprava. Za kontrolu tzv. „zelene granice“ nadležnost ima Granična policija BiH, dok za kontrolu tržnica i maloprodajnih objekata nadležnost za kontrolu imaju entitetski inspektorati – tržne inspekcije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Trebalo bi sve pomenute agencije pitati o količini oduzetog duhana i cigareta da bi se došlo do ukupno oduzete ove vrste robe – kazao je Kovačević.
Također, dodaje on, UIO je provela i kampanju “Stop švercu” gdje su pozivali građane BiH da na otvorenu liniju, čiji je broj 080/02 06 07, dojave svaki oblik nezakonite trgovine cigaretama ili duhanom, a to znači prodaju ovih proizvoda, a da nisu obilježeni akciznim markicama UIO.
– I ovaj put šaljemo poziv svim čitaocima da dostave informaciju o nelegalnoj prodaji duhanskih proizvoda, a svi pozivi su besplatni i anonimni – istakao je Kovačević.
Međutim, bez obzira na sve akcije, šverc cigareta i dalje cvjeta. Šverceri na tome godišnje zarade 400 miliona KM, a dio tog novca se troši na kriminalne aktivnosti. Država godišnje izgubi više od milijardu KM, a privreda 150 miliona KM. Toliko izgubljenih sredstava godišnje predstavlja veliku kočnicu napretku države i toliko željenom rastu standarda građana.
Katastrofalna odluka
Ako analiziramo šta je pošlo po zlu, zaključujemo da je početkom rasta akciza prvo došlo do povećanja prikupljenih prihoda po osnovu akciza za duhanske prerađevine i ti prihodi su značajno rasli od 2009. godine do 2012. godine. Već naredne 2013. godine zabilježen je bio pad prihoda, da bi nakon toga prihodi umjereno rasli. Razlog sve manjeg rasta prihoda od akciza bio je pad legalnog tržišta koji se mjeri kontinuiranim padom broja izdanih akciznih markica.
Značajniji pad prihoda od akciza na duhanske prerađevine zabilježen je u ovoj 2020. godini. Naime, u 2020. godini prikupljeno je 709,7 miliona KM, što znači da je u prvih 11 mjeseci 2020. godine došlo do pada prikupljenih prihoda po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine u iznosu od 157,3 miliona KM.
Prema riječima političke analitičarke Ivane Marić prioritet ovakva situacija predstavlja još jednu od katastrofalnih odluka koje se donose u BiH iz područja ekonomije.
– Akcize na cigarete su toliko povećali da su doveli do toga da pušači sebi ne mogu priuštiti kupovinu cigareta po regularnim cijenama. To je otvorilo široki prostor za švercere koji se više i ne kriju pa ih možete vidjeti pored svake pijace, a cigarete u kesicama možete uredno kupiti i po manjim prodavnicama. Žao mi je tih krajnjih prodavača koji se na taj način bore da zarade koji dinar ali ujedno riskiraju da budu kažnjeni – kaže Marić.
Međutim, ona dodaje, problem su odgovorni ljudi u nadležnim institucijama koji su stvorili povoljan prostor za šverc i koji ne poduzimaju dovoljno da se to spriječi. Crno tržište duhana je postalo jedan od najvećih ekonomskih problema u BiH, dok prema tvrdnjama ekonomskih stručnjaka, državni budžet zbog toga gubi preko milijardu KM godišnje.
Ljudi ne žele kupovati švercano ali sada nemaju izbora
Građani u BiH ne žele kupovati švercane cigarete, no na to su zbog previsokih nameta na cigarete jednostavno primorani. Prema regionalnom istraživanju crnog tržišta duhanskih proizvoda Balkan Smugg 97 posto ispitanih pušaća iz BiH koji kupuju švercane cigarete kao glavni razlog za to navode nižu cijenu, a preko 60 posto svih ispitanih je navelo da isprva nisu počeli kupovati cigarete na crnom tržištu već su to počeli kada je cijena legalnih cigareta počela jako rasti. Isto tako, zanimljiv je podatak da bi 67 posto kupaca napustilo crno tržište ako bi se cijene cigareta na legalnom tržištu smanjile, što je još jedan dokaz da bi u BiH model Crne Gore dao najbrže rezultate u borbi protiv crnog tržišta duhana.
Prihodi po godinama
Prihodi od akciza po godinama:
2009. – 449,4 miliona KM
2010. – 556,0 miliona KM
2011. – 716,3 miliona KM
2012. – 758,4 miliona KM
2013. – 727,1 miliona KM
2014. – 757,9 miliona KM
2015. – 811,6 miliona KM
2016. – 807,7 miliona KM
2017. – 815,0 miliona KM
2018. – 814,1 miliona KM
2019. – 867,0 miliona KM
2020. – 709,7 miliona KM