Šta se krije iza novog zaduženja Republike Srpske: Političari ponosni na kredit, građani zabrinuti

Vijest da se Republika Srpska zadužila 300 miliona eura na Londonskoj berzi podigla je prašinu.

Bolji poznavaoci ekonomskih politika i stanja u zemlji kažu da Republika Srpska ima loš rejting što se tiče zaduživanja, te da investitori bježe odavde zbog nestabilnosti.

Tako je zamjenik predsjednika SDS, Milan Radović, koji slovi za bankarskog stručnjaka, kazao da bez pravne države nema ni investitora u Republici Srpskoj, a da će zbog lošeg imidža koji ima teško naći kupca za obveznice, piše Srpskainfo.

Okrenuti se sebi

On smatra da bi trebala da se rastereti privreda i da se okrenemo sami sebi i resursima koje imamo, umjesto što se samo proizvodi dug, kao što je zaduženje na Londonskoj berzi.

– Ako se zadužimo sa tim novcem svako dijete koje se rodi biće dužno 5.800 KM. Mi smo već na šest milijardi duga i ako dodamo tu i potrošačke kredite dobićemo dug po glavi stanovnika koji je prešao 7.000 maraka – upozorio je Radović.

Vlast ipak ne vidi ništa sporno u novom zaduženju. Lider SNSD, Milorad Dodik, kazao je da je to dobra vijest za Republiku Srpsku, a predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković da emisija obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi nije nikakvo dodatno zaduženje već redovno, predviđeno budžetom.

– Ja sam ponosan kao predsjednik Vlade što smo na takav način istupili na svjetskom finansijskom tržištu – rekao je Višković.

Nije za ponos

Ekonomista Draško Aćimović ne vidi u ovoj odluci ništa čime bismo se ponosili.

– Ako je Republika Srpska dobila rejting B3, koji je predzadnja stepenica pred rejtingom vezanim za bankrot, onda nema više vremena za analize i kritike. Mora se ići na radikalne mjere. Možda čak i na amnestiju određenih lica u slučaju da novac dođe u legalne tokove (kao što su radile Rusija, Italija i druge zemlje), a koji bi se dao na raspolaganje u budžet na pet do sedam godina – kaže Aćimović.

On je istakao da je izlazak na Londonsku berzu više nego poražavajući.

– Sa takvim poražavajućim odnosom prema građanima da ih ništa ne pitaju i ne informišu, BiH će zadržati rejting “hibridnog režima”, koji označava da nema demokratije i da ostajemo i dalje iza Laosa i Gvineje u polju ljudskih prava – jasan je Aćimović.

Jedinica za BiH

Dodaje da po strukturi zaduženja Republika Srpska stoji daleko lošije od Federacije BiH i ima loš kreditni portfolio, uglavnom oslonjen na zaduživanje kod komercijalnih banaka sa visokim kamatama.

Draško Aćimović

– BiH i na državnom nivou ima loš kreditni portfolio, koji se mogao na početku pandemije restrukturisati. Čak su nam se neki dugovi mogli i otpisati da je prihvaćeno da se zaustavi kriminal i korupcija i uvede red u pravosuđe – kaže Aćimović.

Sa ekonomske tačke gledišta, ističe da problemi koje ima BiH stoje u izvještaju Evropske Unije, koja je na skali od jedan do 10 Bosni i Hercegovini i njenim političarima dala ocjenu jedan!

– Sve svjetske relevantne agencije svrstavaju BiH na posljednje ili u najboljem slučaju pretposljednje mjesto – navodi Aćimović.

Manipulacija brojkama

Dalje ističe da je u nivou korupcije i kriminala BiH druga najgora zemlja Evrope i zvanično najsiromašnija u Evropi.

– BiH je zemlja u razvoju i ne pripada razvijenim zemljama EU koje se mogu zadužiti do 60%, jer je tako potpisano u Mastrihtu. BiH se smije zadužiti od 35 do maksimalno 40% , a ima u ovom momentu zaduženje veće od 40% – objašnjava Aćimović.

Tvrdi da je statistika o kojoj govore i koju kreiraju političari u BiH manipulativna.

– Prije nekoliko dana objavili su da je poraslo zaduženje BiH za cirka milijardu i da je pao BDP, ali da je je zaduženje ostalo isto – 35%!? To je vijest poput one kada su u Federaciji i u Republici Srpskoj govorili da imaju pad BDP u drugom kvartalu 2020. od 4 do 5 odsto, a pokazalo se da je  pad bio 10,8 odsto. Manipulišu ciframa – jasan je Aćimović.

Nijedno zaduženje nije jeftino. Dodatno brine činjenica što međunarodni kreditori traže da imaju stabilno tržište i garanciju, a s druge strane, Vladi Srpske je zaduženje neophodno kako bi ispunila sve obaveze.

Put u propast

Dobar političar mora da razumije da je efikasna birokratija i snažan obrazovni sistem jedan od prvih preduslova za ekonomski razvoj zemlje. Objašnjava ovo politikolog Darko Kuzmanović, koji kaže da dobar političar prije svega ne smije da bude sujetan, da misli da je svemoguć, da zna sve, jer je to savršen put da vlastitu zemlju odvede u potpunu propast, što se kod nas upravo i događa.

– Političar ne mora da bude ekonomista da bi bio u stanju da sagleda proste činjenice i vidi u kakvim se ekonomskim prilikama nalazi njegova zemlja. Dovoljno je da se okruži sa nekoliko dobrih savjetnika, najboljih stručnjaka u svojoj oblasti, od kojih će moći i željeti da uči ekonomsku teoriju i praksu odnosno kako i na koji način se odnositi prema državi, državnoj kasi i vlastitim građanima – objašnjava Kuzmanović.

Dodaje da problem s kojim se u BiH suočavamo leži u činjenici da naši političari vrlo dobro znaju da ekonomišu kada su u pitanju njihove privatne firme, nekretnine i lični interesi, ali kada je u pitanju narod i država u kojoj žive, tu je, kaže, priča potpuno drugačija.

– Domaći političari znaju veoma malo ili ne znaju ništa, jer su na pozicije na kojima se nalaze imenovani po kriterijumu lojalnosti i podaništva, a ne stručnosti – kaže Kuzmanović.

Darko Kuzmanović

Dodaje da upravo zbog toga najnovija zaduženja apsolutno ne iznenađuju, jer političare već odavno nije briga za vlastite građane.

– Pitanje je i da li oni uopšte tako nestručni i sa veoma lošim znanjem mogu da razumiju šta zapravo rade. Ponekad se stiče utisak da ni oni sami ne znaju koje su im dužnosti niti zašto su se našli tu gdje jesu – zaključio je Kuzmanović.

Šta ostane ide građanima

Aćimović kaže da strukturu BDP u BiH većinom čine mikro preduzeća do devet zaposlenih i to su mali privrednici koji su najviše pogođeni pandemijom. Samo 1,1 odsto čine velika preduzeća.

– Otplata postaje ogroman problem, ali za građane, a ne za kreditore, jer se oni prvo naplaćuju, a onda šta ostane ide građanima. To bi bila i jeftinija i bolja akcija od ovih amnestija na berze Beča, Londona i drugih svjetskih destinacija. Napraviti reforme, restrukturu kredita, povući novce od MMF pod najnižim kamatama i povećati potrošnju građana kroz direktnu pomoć u vidu paketa prehrane i higijenskih potrepština domaćih proizvođača, kao i druge mjere da se pomogne građanima… Bio bi to dio puta za spas od bankrota. Barem, kako bi narod rekao “da se naspe put”, a da se asfaltira, trebaće još mnogo – slikovito opisuje Aćimović.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79