Štete će se tek zbrajati: U HNK-u za tri mjeseca više od 1.000 požara

Više od hiljadu požara u tri mjeseca. Toliko ih je ovog ljeta zabilježeno samo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Neki su danima pustošili šumske predjele, jer su postojeće snage zaštite i spašavanja pred vatrom bile nemoćne. Štete će se tek zbrajati. Ali, zapravo, nikad neće biti potpuno utvrđene.

Kad vatre budu ugašene, na teren izlaze komisije. Lokalne, za procjenu šteta. Izvještaj šalju kantonalnoj Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo, koja onda krajem godine sumira stanje.

– Vrlo je teško napraviti do kraja kvalitetnu procjenu, jer nešto što je izgorjelo, a raslo je unatrag 20-50 godina, teško je proračunati kolika je to materijalna šteta – ističe Pero Pavlović, glasnogovornik Uprave za civilnu zaštitu HNK-a.

Onome što požar pričini drvnoj masi dodaju se troškovi gašenja i rekultivacije opožarenih površina, kojoj se, kažu federalni propisi, pristupa tek nakon dvije godine. I opet nemamo konačni iznos štete, jer ne izračunavamo onu indirektnu – koja traga ostavljaju na više aspekata života i društva.

– To je taj socijalni aspekt, djelovanje na razvoj turizma, na divljač koja obitava na određenim prostorima, na režim voda, pojavu klizišta – pojašnjava Bajram Pešković, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Zato je prevencija u priči o požarima ključna, naglašava struka. To podrazumijeva kvalitetne godišnje planove i uvezano djelovanje aktera na više nivoa.

– Treba poraditi na tome da ti planovi budu na vrijeme napravljeni, kvalitetno, i da funkcionišu u slučaju pojave požara, da se brzo dojavi i djeluje – navodi Pešković.

No, u udruženjima koja o prirodi brinu, kažu, nadležnima u BiH to je nepoznanica.

– Čim ovo prođe, niko se više do sljedećih požara neće posvetiti nikakvoj strategiji niti nečemu što će objediniti sve institucije koje treba da se okrenu ovom problemu, da naprave kvalitetnu strategiju, jer se ovdje ponašamo prilično razjedinjeno – naglašava Amir Variščić, predstavnik pokreta Zeleni Neretva Konjic.

Variščić objašnjava kako se, recimo, ovoga ljeta planini Čvrsnici koja je možda i ponajviše stradala, moglo više pomoći. Naravno, da se ikada realizovala više decenija stara inicijativa o proglašenju Prenja, Čvrsnice i Čabulje nacionalnim parkom. Što bi onda podrazumijevalo sasvim drugačiji pristup, odnosno sistem uzbunjivanja i djelovanja u situacijama poput šumskih požara.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79