Stolac prihvatio zelenu tranziciju, ali građani zabrinuti zbog izgradnje solarnih elektrana
Grad Stolac jedan je od pionira u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju zelena tranzicija, a najnoviji korak u tom smjeru jeste izrada desetogodišnjeg Prostornog plana koji omogućava daljnji razvoj solarnih elektrana. Grad je već prepoznao potencijal solarne energije, a najpoznatiji lokalitet za izgradnju solarnih panela bio je prostor Hodova. Međutim, prema novom nacrtu Prostornog plana koji pokriva razdoblje od 2024. do 2034. godine, najvažniji lokalitet za solarne elektrane postaje Komanje brdo, što izaziva zabrinutost među građanima Stoca.
Nacrt plana uključuje ukupno četiri lokaliteta, među kojima su uz plato Hodova, i Komanje Brdo, te područje iznad Drenovca na južnom dijelu grada. Ukupna površina namijenjena za instalaciju solarnih elektrana iznosi 1.078 hektara, a cilj je omogućiti daljnje širenje solarnih kapaciteta i unaprijediti energetsku samoodrživost regije.
Za Komanje brdo predviđeno je postavljanje solarne elektrane koja će zauzeti čak 146 hektara prostora, što je ekvivalentno površini od oko 208 nogometnih igrališta. Iako su planeri uvjereni da će ova lokacija omogućiti optimalne uvjete za proizvodnju solarne energije, zabrinutost građana o mogućim negativnim posljedicama na okoliš raste. Strah od povećanog rizika od bujica i štete od kišnih padavina postao je centralna tema među stanovnicima, koji navode da bi ravna površina pripremljena za postavljanje solarnih panela mogla otežati prirodnu apsorpciju vode, čime bi se povećao rizik od poplava u ovom području.
Društvo Ecoplan iz Mostara, koje je izradilo Prostorni plan, tvrdi da su solarne elektrane strateški smještene na lokacijama s optimalnim uvjetima za iskorištavanje sunčeve energije. Međutim, zabrinutost građana nije zanemariva, jer mnogi upozoravaju da bujične poplave koje su se već dogodile u prošlosti mogle bi biti pogoršane ako se izgradnja elektrane realizira bez odgovarajuće procjene rizika.
