Stranci dužni 622 hiljade KM za saobraćajne kazne
Strani državljani imaju više od 622 hiljade KM neplaćenih novčanih kazni u cijeloj Bosni i Hercegovini, u prvih šest mjeseci ove godine, a koje su im izdate zbog prekršaja u saobraćaju.
Potvrđeno je ovo za Vijesti iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA). Tačan iznos, sa troškovi postupka i dodatne takes, na dan 27. juni 2024. godine iznosi 622240.95 KM KM i to je zvanični podatak kojeg smo dobili iz baze IDDEEA-e.
“Nakon uvida u pomenutu evidenciju koju tehnički vodi i održava Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i ramjenu podataka Bosne i Hercegovine, vezano za Zahtjev kojim se traži dostavljanje podataka iz evidencije novčanih kazni i prekršajne evidencije o ukupnom novčanom iznosu neplaćenih novčanih kazni za strane državljanje, koje su im izdate zbog učinjenog prekršaja u saobraćaju na prostor Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da iznos duga na dan 27.06.2024.godine 502296 KM”, naveli su nam dodajući da u isti nisu uključeni troškovi postupka i dodatne takse.
“Iznos duga sa troškovima postupka i dodatim taksama je 622240.95 KM. Informacija je sačinjena dana 27.06.2024. godine”, poručili su nam iz IDDEEA-e.
Zbog neuvezanosti sistema MUP-ova i Granične policije, stranci našu zemlju mogu napustiti, odnosno preći granici bez plaćanja kazne. Na upit koji smo poslali Graničnoj policiji BiH, obavjestili su nas da u skladu s odredbama Zakona o prekršajima BiH, unos i obradu podataka u centralnu elektronsku evidenciju o izrečenim prekršajima i prekršajnim sankcijama, imaju policijski organi svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
“S tim u vezi, naglašavamo da Granična policija BiH kao policijski organ u BiH, ima nadležnost za unos i obradu podataka u elektronskoj prekršajnoj evidenciji, samo za prekršaje iz svoje nadležnosti pa samim time ne vrši praćenje realizacije izvršenja novčanih kazni izrečenih za prekršaje počinjene po Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, zbog čega ne objedinjava, niti analizira statističke podatke, koji se odnose na naprijed navedeno”, kazali su nam iz GP BIH.
Ministarstvo unutrašnjih polosva i Federalna uprava policije dodatno je neuvezana sa kantonalnim MUP-ovima, pa su nas za detalje uputili na deset kantonalnih MUP-ova, jer Federalna uprava policije nije nadležna za oblast saobraćaja i saobraćajnih prekršaja.
Ovaj problem pokazuje složenost i neuvezanost sistema naplate novčanih kazni u Bosni i Hercegovini te ukazuje ozbiljan problem, ali i nerad nadlažnih na iznalaženju rješenja za poboljšanje koordinacije između različitih policijskih organa i institucija.
Različite nadležnosti i odgovornosti, otežavaju praćenje i naplatu tih kazni, a na koncu je na gubitku država BIH.
Od prije dvije godine u Hrvatskoj nije moguća gotovinska naplata saobraćajnih prekršaja na licu mjesta. Naime, susjedna zemlja je u potpunosti prešla na bezgotovinsku naplatu novčanih kazni putem POS uređaja.
Radi se o plaćanju novčane kazne karticom na licu mjestu, a iznos kazne se umanjuje za polovinu. Građanin koji plati kaznu na licu mjesta karticom u Hrvatskoj, dobit će potvrdu da su novčana kazna i troškovi postupka plaćeni, kao i slip o obavljenoj transakciji putem POS uređaja.
U Bosni i Hercegovini, iako je bilo dosta govora, ovaj sistem naplate kazni nije zaživio. U Federaciji BiH se o ovoj mogućnosti još i ne razmišlja, iako za to postoje brojni preduslovi. Jedan od njih je činjenica da Federacija BiH u svom većinskom vlasništvu ima banku, poput Union banke, preko koje bi se ovaj sistem jednostavno mogao uspostaviti.
I dok su svjetski trendovi odavno otišli u smjeru izbacivanja gotovine iz upotrebe, a već se ide i korak dalje od kartičnog plaćanja na plaćenje putam uređaja poput mobilnih, u BiH se još uvijek pogoduje načinu plaćanja “u kešu” koji je zapravo idealno tlo za prljavi novac i poticanje korupcije.