Sud u Čapljini blokirao prodaju Terminala Dretelj: Imovina pod privremenom zabranom do okončanja spora
Stečajna upravnica osporava zahtjev i poziva se na zemljišne knjige
Općinski sud u Čapljini donio je privremenu mjeru kojom se zabranjuje prodaja nekretnina Naftnih terminala Dretelj, nakon što je prihvatio prijedlog Pravobranilaštva BiH koje tvrdi da se radi o državnoj imovini. Time je zaustavljena javna prodaja terminala koja je bila zakazana za danas.
Istovremeno, Općinski sud u Mostaru odbio je sličan zahtjev Pravobranilaštva. U svom rješenju naveo je da je osporeno izlučno pravo države BiH na imovini stečajnog dužnika “Hercegovačka banka”, te da je na Pravobranilaštvu da pokrene posebnu parnicu kako bi dokazalo vlasništvo.
Privremena mjera iz Čapljine ostaje na snazi sve dok se sudskim putem ne razjasni pitanje vlasništva, iako sud u Mostaru nije izdao zabranu prodaje.
U rješenju stoji:
“Određuje se privremena mjera osiguranja pa se nalaže Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Čapljini da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja i otuđenja na nekretnini upisanoj u ZK ulošku br. 567 K.O. Dretelj označenoj kao k.č. 1499 po novom premjeru koja odgovara k.č. 529 upisanoj u zk uložak br. 2 K.O. Dretelj po starom premjeru i nekretnini upisanoj u ZK ulošku broj 816 K.O. Dretelj k.č. 573/2 upisanoj u zk uložak br. 1 K.O. Dretelj po starom premjeru.”
Imovina Terminala Dretelj trebala je danas biti ponuđena na javnoj aukciji uz početnu cijenu od 15.537.588,61 KM.
Stečajna upravnica Hercegovačke banke u stečaju usprotivila se zahtjevu za izlučenje, naglašavajući da je riječ o imovini koja je ušla u stečajnu masu još 2003. godine. Kako navodi, tada je banka kao savjesna treća osoba stekla vlasništvo, uz povjerenje u zemljišne knjige u kojima nisu postojali nikakvi tereti ili ograničenja.
Naftni terminal Dretelj ima kapacitet od 24 miliona litara, što predstavlja oko 10 posto ukupnih obaveznih rezervi Federacije BiH. Kompleks se sastoji od 12 podzemnih rezervoara namijenjenih skladištenju nafte i derivata.
Prema ranijim informacijama, interes za kupovinu pokazivale su i kompanije iz Hrvatske, ali i jedna hercegovačka firma čiji je vlasnik strani biznismen povezan s HDZ-om.
Podsjetimo, terminal je do početka rata 1992. godine bio u vlasništvu JNA, a nakon njenog povlačenja postao je predmetom brojnih spornih transakcija, ratnog profiterstva i privatnih interesa, kako je ranije pisao Žurnal.
