Šunje upozorava Vladu FBiH: Bez reformi minimalac donosi rizik otpuštanja radnika

Šunje tvrdi da Vlada ne radi ništa: “Nijedna ozbiljna reforma nije provedena”

Rasprava o razdvajanju minimalne plate prema stepenu obrazovanja ponovo je otvorila duboke razlike među socijalnim partnerima, a profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje naglašava da se radi o temi koja prevazilazi okvire jednostavne ekonomske odluke.

Napominje da je prijedlog posebno osjetljiv jer u sebi nosi i socijalnu, a ne samo finansijsku dimenziju.

“To je vrlo kompleksan problem. Puno je tu elemenata u tom kompleksnom mozaiku. Nije samo ekonomsko, nego i socijalno pitanje, a u proces su uključeni sindikati, poslodavci i vlada — svaki s drugačijim interesima”, rekao je Šunje, ističući da se minimalac u ovom obliku mora posmatrati šire od pukih matematičkih izračuna.

Govoreći o samom iznosu minimalne plate, Šunje jasno poručuje da sadašnji nivo nije dovoljan da bi neko mogao voditi dostojanstven život u Bosni i Hercegovini.

“Nema nikakve dvojbe da 1.000 maraka nije dostatno za pristojan život. Pitanje je je li 1.200 maraka dostatno i nije”, kazao je Šunje u emisiji FTV-a Plenum.

Posebno je kritičan prema izostanku Vlade FBiH sa javnih rasprava o ovom pitanju. Prema njegovim riječima, izostanak predstavnika vlasti samo potvrđuje dugogodišnje ignorisanje strukturnih problema.

“Nisam iznenađen da niko iz Vlade nije došao. Vlada je upitno kompetentna da riješi ove probleme djeluje populistički, bez stvarnih mjera. Ako povećate minimalne plate, a ne smanjite poreze i doprinose, i ne provedete reforme koje se guraju pod tepih, stvorit ćete kontraefekte. Ti kontraefekti mogu biti smanjenje radnih mjesta i otpuštanje radnika.”

Upozorava i na kritičnu situaciju u penzionom sistemu:

“Mi imamo na jednog penzionera jednog zaposlenog. Po modelu penzionog sistema to bi trebalo biti 1 prema 3. Ako se sistem uruši, penzioneri s pravom traže povećanja, a Vlada reaguje populistički — ali ta sredstva se moraju negdje obezbijediti.”

Šunje smatra da je i percepcija poslodavaca u društvu često pogrešno oblikovana.

“Kod nas postoji mantra iz prošlih vremena da su poslodavci ‘namćori’ koji samo uzimaju. To nije tačno. Poslodavci otvaraju radna mjesta, preuzimaju rizik i zapošljavaju ljude.”

Naglašava da je ključ kompromisa dijalog, ali ističe da upravo Vlada izostaje iz tog procesa.

“Vlada ništa ne radi. Nijedna ozbiljna reforma nije provedena.”

Ideji da se minimalna plata veže uz nivo obrazovanja Šunje se otvoreno protivi, ocjenjujući da takav pristup ne odgovara realnim potrebama tržišta.

“Ja sam generalno protivnik takve vrste platnih razreda. Poslodavac je taj koji odlučuje koliko mu neki radnik sa visokom školom doprinosi. Ako ima pravog radnika, on će ga znati zadržati.”

Dodaje i da diploma sama po sebi ne garantuje stručnost.

“Šta znači visoka stručna sprema? Imamo kupovne diplome i veliki broj ljudi koji su potpuno nekompetentni.”

Posebnu zabrinutost izražava zbog situacije u malim biznisima, koji bi, prema njegovoj ocjeni, mogli biti najveće žrtve naglog rasta minimalne plate.

“Najveći broj biznisa su mikrobiznisi — 90%. To su saloni, male radnje, porodični obrti. Ako se ne stvori prostor za rasterećenje, povećanje minimalca može ih doslovno ugasiti.”

Kao suštinu svih problema Šunje vidi izostanak reformi koje se godinama izbjegavaju.

“Nemamo nijedan reformski zahvat u zadnjih 4–5 godina. Nema sektora društva koji ne vapi za reformama, a nema ni vizije kako ih provesti.”

Profesor zaključuje da Vlada FBiH mora preuzeti svoju ulogu u balansiranju interesa sindikata i poslodavaca:

“Vlada je taj mehanizam koji treba izbalansirati interese sindikata i poslodavaca i stvoriti uvjete za rasterećenje. A ona to ne radi.”