Suština Inzkove odluke je i uređenje pravnog poretka države

Zakonski mehanizmi postoje, zakonom o krivičnom postupku definisane su procedure međutim, struka upozorava da najave osporavanja provođenja ovog zakona prvenstveno na prostoru entiteta RS predstavljaju određene političke ciljeve, ali dugoročno neodržive. Suština Inzkove odluke nije samo zabrana negiranja genocida, nego uređenje pravnog poretka države.

“Negiranje sadržine pravosudnih presuda za ratne zločine, genocid, je nešto što je bilo primjetno na ovim prostorima i onda se reagovalo na taj način da se pravni poredak uređuje tako da se sudske presude moraju poštovati u onom dijelu u kojem je utvrđena neka činjenica i to je zapravo suština ovih izmjena, a najviše se priča o genocidu. Također je zabranjeno da negirate presude Suda BiH u kojima je utvrđen ratni zločiun I tako to u izmjenama stoji”, naveo je advokat Vlado Adamović.

S druge strane, pravni tumači iz RS-a uvidjeli su pak skrivenu namjeru Valentina Inzka, nametanjem zakona ka ukidanju entiteta.

“Možemo očćekivati da se ove odredbe zakona isključivo primjenjuju na Srbe u BiH, a posebno u RS. Prema tome sve to gledajući sigurno je da se nameće neki plan koji može da bude za menjanje statusa Srebrenice dok ne vidimo ugroženost za RS jer oni mogu maknuti RS samo ako maknu 95% stanovništva RS koji su srpske pripadnosti, te u tom smislu opasnost za RS ne vidimo”, kaže Radmor Lukić, profesor na Pravnom fakultetu Istočno Sarajevo.

To drugim riječima znači da će i sudija, koji kao član sudskog vijeća učestvuje u suđenju po optužnici za zločin genocida, a koji smatra da u Srebrenici nije izvršen zločin genocida i zbog toga napiše izdvojeno, neslažuće mišljenje i iznese dokaze i argumentaciju za svoj stav, te to dostavi javnom tužiocu, optuženom i njegovom braniocu, koji imaju ustavno pravo da znaju za sadržaj i tog neslažućeg mišljenja, biti učinilac ovog Inckovog “krivičnog djela” jer je i sudija službeno lice u instituciji vlasti i zaposlenik čija visoka plata se finansira iz javnog budžeta.

“Ovakav stav nasloljen je na političke kvalifikacije nametnutih izmjena Krivičnog zakona. No, ostavka Milana Blagojevića na mjesto sudije Okružnog suda Banjaluka jer ne želi suditi po Inzkovom zakonu, otvorila je prostor uvođenju prakse u tom entitetu po kojoj bi sudije i tužioci mogli odbiti primjenu Zakona na negatore genocida i ratnih zločina.”

“Neće nikada biti uskraćeno pravo na mišljenje i pravo na kritiku niti je to do sada evropska sudska praksa zabranjivala, samo će se morati primjenjivati na pravilan način, dakle onako kako to zakon opisuje. Niko se svojim pravom ne može koristiti na tuđu štetu i sramotu”, rekao je Milan Blagojević, sudija Okružnog suda Banja Luka.

Nije zanemariva činjenica da su među najžešćim negatorima genocida visokopozicionirani politički dužnosnici iz entiteta RS, a prednjači Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH. Pred zakonom su svi jednaki, tako bi oni političari koji baštine negiranje genocida sa presudom u dosjeu gubili dobijene mandate. Je li to previsoka cijena, dovoljna za promijeniti mišljene, opet.

“Ja savršeno dobro znam šta je bilo u Srebrenici, u Srebrenici je bio genocid i to je presudio sud u Hagu i to je nesporna pravna činjenica”, govorio je Milorad Dodik 2007. godine.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79