SVAKI ČETVRTI RADNIK U BIH RADI NA CRNO!

Međunarodna organizacija za rad u svom izvješću tvrdi kako u BiH svaki četvrti radnik radi na crno što je, prema njihovoj statistici, brojka koja varira između 150.000 i 200.000 radnika.

Rad na crno je u porastu u svim državama jugoistočne Europe uključujući i članice Europske unije, tvrde analitičari ove organizacije.

Iskustvo i pokazatelji

Uzroci ovog negativnog trenda leže u ekonomskoj krizi, brojnim otkazima, porezima, nametima koji usporavaju uplatu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Analitičari Federalnog zavoda za programiranje razvoja, pozivajući se na isti izvor, tvrde kako su od ovog broja polovina mlade osobe koje imaju i po desetak godina radnog iskustva “na crno”, a nijedan dan uplaćenoga radnog staža.

Veliki je broj osoba koje su ostale bez posla zbog različitih okolnosti, a čiji radnopravni status još nije riješen. Stoga se, prema Eurostatu, nezaposlenost zemalja EU-a mjeri na temelju anketa o radnoj snazi (anketna nezaposlenost).

Stopa anketne nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2017. u odnosu na 2016. godinu (prema dokumentu Anketa o radnoj snazi za 2017. godinu, obuhvaćeno je 6196 kućanstava u Federaciji BiH) bilježi pad u postotku od 5,55 posto i iznosi 20,03 posto (prema anketi, također predstavlja odnos broja nezaposlenih i radne snage) i znatno je niža u odnosu na službenu stopu registrirane nezaposlenosti, a 2,6 puta je veća od stope anketne nezaposlenosti prosjeka Europske unije 28 ili 7,6 posto, stoji u izvješću Zavoda.

Razlozi ovakvom stanju, koje nije promijenjeno unatoč provedbi dijelova iz Reformske agende, prema ocjenama analitičara iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja, najvećim dijelom nedostatak su strukturnih reformi, niske razine investicija i niske konkurentne sposobnosti domaćega gospodarstva.

Ovo područje usložnjava neprovođenje potrebnih reformi na putu prema Europskoj uniji, što se izravno odražava na zapošljavanje, smanjena su izravna strana ulaganja, iskorištenost kapaciteta je u padu, smanjena je kupovna moć i potrošnja stanovništva.

Tržište rada u BiH i dalje karakterizira niska stopa aktivnosti i visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima. Obrazovni sustav nije učinkovito povezan s tržištem rada i potrebno ga je unaprijediti te u određenim segmentima prilagoditi potrebama gospodarstva kroz povećanje broja sati praktične nastave i suradnju s poslovnim subjektima kao i primjenu novih tehnologija, ističe se u izvješću “Razvoj Federacije BiH 2017., koje je nedavno prezentirano u javnosti.

Njihova analiza poklapa se s analizom Centralne banke BiH u kojoj se, također, ističe kako je stopa nezaposlenosti mladih osoba u BiH među najvećima u Europi.

Radna snaga i odnosi

Istraživanje je pokazalo da je udio dugoročno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih u 2017. godini iznosio 82,1 posto i daleko je iznad prosjeka Europske unije.

Uz ovo, ističu u Centralnoj banci, jako nepovoljna karakteristika tržišta rada u BiH je i problem neaktivnosti stanovništva koji se prikazuje kroz činjenicu da je broj neaktivnih osoba veći od radne snage, piše Večernji.ba.

U prošloj godini odnos radne snage prema neaktivnom stanovništvu iznosio je 74,3% i u odnosu na prethodnu godinu je manji za samo 1,6%. Također, vrlo zabrinjavajući je i podatak o stopi nezaposlenosti mladih, koja je u prošloj godini iznosila 45,8%.

Podatak da je stopa nezaposlenosti mladih osoba smanjena za 8,5 posto u odnosu na prethodnu godinu ne može se tumačiti isključivo poboljšanjem uvjeta na tržištu.