Svjedok i ratova i ljubavi, otišao u historiju: Babin hrast bio je star skoro 400 godina

Srna

Jedno od najstarijih i najraskošnijih stabala u Republici Srpskoj – hrast lužnjak u derventskom naselju Lug otišao je u historiju, ali su ostala predanja.

Vijekovima je babin hrast bio glavni orijentir ispod kojeg su se okupljale vojske, organizovali ustanci, održavale igranke, ali i rađale prve ljubavi, piše Srpskainfo.

Ovaj dendrološki spomenik pored regionalnog puta Derventa – Prnjavor svojom ljepotom često je plijenio pažnju prolaznika. Mještani kažu da je duže vrijeme bio u lošem stanju te ističu da je nakon njegovog pada u nedjelju korijenje izvaljeno iz zemlje, pa je ostala velika rupa.

Stručni saradnik za turizam u Turističkoj organizaciji grada Derventa Mladen Pećić kaže da je hrast spomenik prirode koji je bio od velikog značaja za mještane Dervente.

Procjene su, kako kaže, da je star između 350 i 400 godina, dok je obim njegovog stabla između šest i sedam metara, što će se analizama sada moći detaljno utvrditi.

– U prošlosti se nazivao Puškinov hrast, zbog porodice Puškin koja je tu živjela prije Drugog svjetskog rata. Kasnije je u narodu bio poznat kao babin hrast – rekao je Pećić dodajući da na području Dervente postoji još sličnih hrastova.

On kaže da su se mnogi posjetioci Dervente često raspitivali o babinom hrastu, a o njemu su snimljene i mnoge priče.

– To je bila svakako jedna od zanimljivosti i atrakcija grada, pa su se ljudi često fotografisali pored njega – kazao je Pećić, piše Glas Srpske.

Istoričar iz Dervente Damir Kljajić objašnjava da su ga mještani nazvali babin hrast po Draginji Živanić, koja je živjela u kući pored stabla.

– Do 2018. godine, do smrti, u toj kući živjela je njena unuka Ljubica Jandrić koja je pričala da su stručnjaci prije posljednjeg rata obišli hrast i utvrdili da je star oko 350 godina, te da je najstariji u derventskom kraju i jedan od najstarijih u RS – kazao je Kljajić.

Uz hrast su, kako priča, vezane i mnoge priče.

– Tu su se okupljale vojske, organizovali ustanci, nedjeljom su se održavale igranke te su organizovani i zborovi. Ispod ovog drveta su se sastajali mladi zaljubljeni parovi koji su tu ašikovali. Mnogo toga se dešavalo oko hrasta, jer je on služio stanovništvu kao orijentir za razne sastanke – kazao je Kljajić.

Načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS Dragan Kovačević kaže da hrast lužnjak nije imao zvanični status zaštićenog područja.

– Međutim, u saradnji sa lokalnom zajednicom, u želji da ga sačuvamo, nekoliko puta smo ga orezivali i pokušali da mu skinemo višak grana – rekao je Kovačević.

Problem je, kako kaže, što se on nalazio na privatnoj zemlji i što vlasnik parcele raspolaže svim pravima na deblo koje je sada oboreno.

Ispričao je da je razgovarao sa profesorima Šumarskog fakulteta, kao i nadležnima u “Šumama RS” koji će zajedničkim snagama pokušati, preko lokalne zajednice, da stupe u kontakt sa vlasnicima.

– Pokušaćemo da izvučemo jedan mali kotur od oko 25 centimetara koji bi bio ostavljen kao eksponat za obavljanje određenih edukacija i naučno-istraživačkog rada – rekao je Kovačević.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79