Traže zaustavljanje ilegalnog vađenja šljunka: Poplave u Bijeljini mogu brzo nastati
Na konferenciji održanoj u Bijeljini, predstavnici organizacija civilnog društva predstavili su rezultate četvorogodišnjeg istraživanja o nelegalnoj eksploataciji šljunka i njenim štetnim posljedicama na rijeke Bosne i Drine. Poruka konferencije bila je jasna: „Naše rijeke nisu krive, a šljunak je javno dobro.”
Izvještaji su ukazali na ozbiljne probleme u upravljanju riječnim resursima, uključujući devastaciju zemljišta i razorne posljedice nelegalne eksploatacije šljunka.
Ljubinko Đurić, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa, istaknuo je da je najveći problem način dodjele lokaliteta za eksploataciju šljunka. U Republici Srpskoj i Federaciji BiH od 2017. godine ne postoje koncesije za eksploataciju šljunka. Umjesto toga, radovi se izvode pod izgovorom produbljivanja korita rijeka radi prevencije poplava, što često rezultira zloupotrebama.
Prema Đuriću, u Republici Srpskoj trenutno ima 39 legalnih lokaliteta za vađenje šljunka, dok se istovremeno procjenjuje da postoji i toliko nelegalnih lokacija. U Doboju i Bijeljini postoje brojni slučajevi nelegalne eksploatacije, ali proces kažnjavanja počinitelja odvija se vrlo sporo, sa mnogim slučajevima koji su već godinama u “ladicama”.
Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja „Eko put” naglasila je za InfoBijeljina portal potrebu za promjenom politike upravljanja vodom kako bi se spriječila krađa šljunka i zaštitila riječna korita. Ona predlaže model sličan onom u Hrvatskoj, prema kojem bi se šljunak mogao vaditi samo na obali gdje ga rijeka prirodno nanosi, dok bi sva druga vađenja bila nelegalna.
Jagodić Vujić je također istaknula bahatost u postupanjima nelegalnih eksploatatora, koji oštećuju zajedničko dobro.
“Šljunak je javno dobro svih nas koji živimo ovdje, to nije vlasništvo pojedinaca”, rekla je ona, upozoravajući na moguće katastrofalne posljedice, poput poplava koje bi mogle pogoditi Bijeljinu nakon kiša.
