Traži se zabrana otkupa kazni za najteža krivična djela: Zastupnici zahtijevaju izmjene Krivičnog zakona FBiH
Zaštita žrtava nasilja i ukidanje privilegija za ratne zločince
Na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH raspravljat će se o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, koje su ranije bile povučene zbog brojnih amandmana.
Jedan od ključnih amandmana, koji je predložila Adisa Kokić Hinović (SDA), predviđa zabranu zamjene zatvorske kazne novčanom za krivična djela protiv čovječnosti, uključujući ratno silovanje.
“Naime, opće je poznato da po trenutnim, važećim odredbama Krivičnog zakona, presuđeni ratni zločinci do godine dana, mogu otkupiti svoju kaznu sa 100 KM po danu, što je veoma poražavajuće i demotivirajuće za žrtve najgnusnijih ratnih zločina”, istakla je Kokić Hinović.
Podsjetila je i na nedavni slučaj iz Bihaća, gdje su dvojica osuđenih za silovanje djevojčica tokom rata, uspjela zamijeniti zatvorske kazne novčanim. Kokić Hinović naglašava da je krajnje vrijeme da zakoni u FBiH, RS-u i na državnom nivou prestanu štititi ratne zločince.
Također, uložila je amandman koji predviđa zatvorsku kaznu do godinu dana za sve one koji ne pruže pomoć žrtvama nasilja u porodici, iako su to mogli učiniti bez većeg rizika za sebe.
“U ovoj godini zabilježeno je čak 14 ubistava žena, a brojni slučajevi pokazuju da žrtve nisu dobile potrebnu zaštitu kada su prijavile nasilje”, upozorila je Kokić Hinović.
Admir Čavalić i Safet Omerović (SBiH) podnijeli su amandman kojim traže ukidanje diskriminacije među zdravstvenim radnicima.
“Naime, aktuelni Prijedlog zakona predviđa uvođenje krivične odgovornosti za napade na medicinske radnike prilikom obavljanja njihovih dužnosti – član 359b. Ovo svakako pozdravljamo, budući da je riječ o izuzetno odgovornom i osjetljivom zanimanju. Međutim, tekst zakona ovakav kakav jeste, odnosi se isključivo na zdravstvene radnike u ‘javnoj službi’. Time se pravi neprihvatljiva razlika između zdravstvenih radnika u javnim i onih u privatnim ustanovama ili samostalnim praksama – a to je upravo ono što želimo izbjeći”, obrazložio je Čavalić.
Čavalić je također izrazio zadovoljstvo što je ranije usvojena njegova inicijativa za brisanje člana 38. iz prethodne verzije zakona, kojim se prijetilo slobodi medija.
“Uvođenje krivičnih sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, snimaka i spisa, bez prethodne saglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose, moglo bi ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizirati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije”, zaključio je Čavalić.
