Tri puta veći rizik: Uvozni automobili s lažnom kilometražom preplavljuju tržište
Na gotovo svim evropskim tržištima sve je izraženiji problem manipulacije kilometražom kod polovnih automobila, a najnoviji podaci pokazuju da su uvezena vozila čak tri puta sklonija vraćanju kilometara u odnosu na automobile kupljene na domaćem tržištu. Kupci su zbog toga sve oprezniji, jer je riječ o prevari koja se teško otkriva, a može imati ozbiljne posljedice po sigurnost i vrijednost vozila.
Uvoz polovnih automobila predstavlja uobičajenu praksu širom Evrope, pa tako i u Bosni i Hercegovini, gdje se na jedan novi automobil proda čak osam polovnih. Kupci najčešće traže modele s povoljnijom cijenom ili specifičnom opremom, što uvoz čini prirodnim odgovorom na potražnju. Međutim, provjera historije vozila iz inostranstva nailazi na brojne prepreke.
Najveći problem predstavlja nepodudarnost servisnih knjižica i stvarnog stanja kilometraže. Preprodavači često koriste „rupe u sistemu“ i činjenicu da zemlje međusobno ne razmjenjuju podatke o vozilima. Poseban rizik nastaje kada je automobil prethodno bio registrovan u više različitih država, jer se sa svakom promjenom registracije povećava mogućnost manipulacije.
Prema istraživanju stručnjaka, uvezena vozila statistički mnogo Češće imaju vraćene kilometre, što dodatno pojačava strah kupaca od skrivenih nedostataka. Mnogi su u prošlosti bili prevareni, pa kupovina automobila za mnoge predstavlja stresan proces. Dodatni problem je što ni pojedini prodavci ili autosaloni ponekad nisu svjesni da vozilo koje nude ima lažnu kilometražu ili da je ranije učestvovalo u ozbiljnoj nesreći, jer ključni podaci ostaju „zarobljeni“ u zemlji iz koje automobil dolazi.
Obim uvoza također utiče na nivo rizika – što je tržište otvorenije prema uvozu, veće su šanse da se u ponudi nađu vozila sa skrivenim manama. Suprotno tome, vozila koja su od proizvodnje korištena samo u jednoj zemlji obično imaju pouzdanije podatke, pa je provjera njihove historije jednostavnija.
Dodatnu komplikaciju stvara i različito tumačenje zaštite podataka u evropskim državama. Dok neke zemlje tretiraju broj šasije kao lični podatak, druge ga smatraju nužnim za provjeru istorije vozila. Sve dok se zakonska praksa u EU ne usaglasi, kupci će i dalje biti izloženi povećanom riziku od prevara.
Evropska unija već radi na inicijativama za suzbijanje manipulacije kilometražom, uključujući harmonizaciju registra vozila i bolju prekograničnu razmjenu podataka, što bi u budućnosti trebalo značajno smanjiti prostor za malverzacije na tržištu polovnih automobila.
