”Nema izgleda da se veliki broj ljudi dovede u sudnicu i da neko misli da je moguće uredno voditi dokazni postupak, to je nemoguće. Ako se radi o organizovanom kriminalu, onda se izoluju oni najvažniji u tom postupku i zakaže suđenje, a ne da se stotinu ljudi pokušava dovesti u sudnicu”, kaže advokat Asim Crnalić za Oslobođenje.
Suđenje Aliji Delimustafiću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova RBiH, te još preko trideset suoptuženih i sedam firmi nije počelo ni nakon više od tri godine od podizanja i potvrđivanja optužnice u predmetu Pravda. Optužnica ih tereti za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca, prevaru i kršenje zakona sudije u trenutno najvećem postupku za organizovani kriminal i korupciju u Bosni i Hercegovini, barem kada se radi o broju optuženih.
ZADAĆA PRAVOSUĐU
Tužilaštvo griješi ako misli da u sudnicu može dovesti stotinu ljudi, neka izolira samo bitne, govori Crnalić.
– Mi imamo taj predmet u okviru monitoringa suđenja u predmetima korupcije i naši dosadašnji nalazi pokazuju da sami krivični postupci u predmetima korupcije predugo traju, da su sporne prakse zakazivanja ročišta glavnog pretresa i često se uočava nedostatak procesne discipline, komentariše Uglješa Vuković iz Transparency Internationala nakon što je glavni pretres u Pravdi odgođen više od 20 puta.
Iz Kantonalnog suda u Sarajevu je ranije rečeno da su ukupni troškovi odbrane po službenoj dužnosti u ovom predmetu, od 19. septembra 2018. do 1. maja 2021, iznosili 472.242,68 KM, što je za skoro 17.000 više u odnosu na novembar 2020. godine.
– Navedeni troškovi odnose se na sve radnje preduzete u svim fazama krivičnog postupka, odnosno fazi istrage, fazi prethodnog saslušanja i fazi glavnog pretresa. Također, ističemo da se navedeni iznos ne odnosi samo na pristup advokata pred sud ili na glavni pretres nego i druge radnje preduzete od advokata shodno advokatskoj tarifi, pojašnjeno je iz Kantonalnog suda. Na naš upit koliko su troškovi porasli za posljednja tri mjeseca, odgovor nije stigao.
Procjena je da ročište, pa i odgođeno, građane košta oko 20 hiljada maraka, što znači da se kasa Kantona Sarajevo prazni iako suđenja nema.
– Posebno zabrinjava to što se u mnogim predmetima već pojavljuju i odluke ustavnih sudova, koji po apelacijama optuženih lica prihvataju njihove navode u vezi sa povredom prava na suđenje u razumnom roku i dosuđuju čak i naknade štete optuženima, tako da to sve ide na štetu budžetskih sredstava, a to plaćamo mi, građani, navodi Vuković.
Stručnjaci su i ranije za Oslobođenje navodili da je u BiH teško provesti postupak s većim brojem optuženih, kao u ovom predmetu, prije svega zbog nepostojanja tehničkih kapaciteta u sudovima, odnosno sudnicama.
– To je još jedan problem koji se pojavljuje, pogotovo sada u doba pandemije je to došlo do izražaja. Mi nemamo dovoljno velike sudnice u kojima može biti prisutan veći broj sudionika, međutim, to su sve tehničke stvari koje bi se morale riješiti i to je zadaća za pravosuđe, govori Vuković, ističući da to nikako ne bi smio biti razlog zbog kojeg se suđenje ne održava.
Ovaj slučaj je prije više od tri mjeseca razmatran i pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, pa je Srđan Forca, član Vijeća, tada rekao da se ocjenjivanje rada sudija mora zaoštriti, jer, pitao je on, kako objasniti bilo kome zašto se glavni pretres ne zakazuje već četvrtu godinu. Tada je dogovoreno da će se poslati dopis predsjedniku Suda na kojem se predmeti nalazi, kako bi on pojasnio zašto nema suđenja.
– Mi smo tek skoro saznali za ovaj slučaj, pa predsjednik Suda je taj koji se bavi organizacijom rada. Trebao nam se obratiti, tražiti pomoć i podršku ako ne može riješiti problem, rekla je potpredsjednica VSTV-a Biljana Simeunović.
SVI GUBE
Kasa Kantona Sarajevo se zbog Pravde prazni iako se suđenja i ne održavaju, jer svaka odgoda košta 20.000 KM
Da li je predsjednik Kantonalnoga suda u Sarajevu ikada odgovorio na dopis VSTV-a, nismo saznali, a jedna od članica Vijeća je za Oslobođenje kazala da je problem jako teško riješiti, ali da nije nemoguće. Ona je predložila sarajevski Dom armije kao potencijalnu lokaciju za održavanje suđenja sa velikim brojem sudionika.
Delimustafićev branilac Ifet Feraget nam je ranije rekao kako bi u sudnici bilo gotovo 100 ljudi, a ako bi se suđenje vodilo negdje drugo, van prostorija suda, troškovi bi bili veliki.
Međutim, Crnalić smatra da je problem nastao još na početku, pri sastavljanju optužnice.
Tužilaštvo griješi kada napiše optužnicu kojom obuhvati toliki broj optuženika, zato što će uvijek postojati objektivan razlog za odgodu glavne rasprave, jer postoje bolesti, obiteljske, poslovne neodgodive obaveze i to ide u beskraj, smatra on i navodi da se u tom slučaju dokazni postupak ne može ni provesti u očekivanom roku.
– Nema ni govora o tome da postupak u kojem je pedesetak optuženika, isto toliko advokata, tri tužioca i sudijsko vijeće dovede u sudnicu i da se postupak privede kraju. Ipak, nikome nije u interesu da se suđenje odgađa unedogled, na taj način niko nije na dobitku, smatra on.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
