Tuzlanski kanton sve više prljaviji: Kanton najviše zatrpan smećem

 

Neuređen sistem prikupljanja i odlaganja otpada glavni je razlog nastanka divljih deponija koje su posebno izražene u Tuzlanskom kantonu. Rješenje je u formiranju regionalne deponije, ali je pitanje koliko lokalne zajednice finansijski mogu izmoći takav projekat. Dok se problem ne riješi i građani lično imaju priliku mnogo učiniti.

Rješenje problema u Tuzlanskom kantonu je u formiranju regionalne deponije, ali je pitanje koliko lokalne zajednice finansijski mogu izmoći takav projekat.

Kada je riječ o samom početku aktuelne situacije, u Tuzlanskom kantonu svaki grad ili općina imali su svoju deponiju na koju se legalno odlagao otpad, ali su one danas uglavnom maksimalno popunjene. Zakonskom regulativom je naloženo da se one moraju ukidati, a rješenje je u formiranju regionalne sanitarne deponije za komunalni otpad.

Priča o formiranju regionalne deponije na lokaciji Lukavačke rijeke u mjestu Huskići, postojala je 2012. godine, ali ona nikada nije zaživjela. Dvije godine kasnije, došlo se na ideju izgradnje regionalne deponije Eko-Sep, koja je dosad trebala biti otvorena, međutim, rok za završetak radova je prolongiran za šest mjeseci.

“Već je urađeno 80 posto poslova te bi najrealniji rok za puštanje u rad, kada se sagledaju svi detalji vezano za upotrebnu dozvolu, bila jesen ove godine”, kazao je direktor preduzeća Eko-Sep Selmir Šljivić.

U cilju sagledavanja urađenog kada je u pitanju izgradnja pretovarnih stanica i regionalne sanitarne deponije, u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona održan je sastanak sa predstavnicima navedenog preduzeća te čelnicima Gračanice, Gradačca i Srebrenika.

Tom prilikom je poručeno da bi ova deponija problem odlaganja otpada riješila na period od 20 godina, ali da su za završetak radova neophodna dodatna novčana sredstva, zbog čega je u finansiranje neophodno uključiti i Fond zaštite okolice FBiH, kao i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Deponija rješava jedan, a nameće drugi problem

Ovakve deponije su budućnost u Bosni i Hercegovini, što podržavaju i iz Centra za ekologiju i energiju, iz kojeg ističu da Eko-Sep s ekološkog predstavlja napredak, ali sa ekonomskog će biti dodatni trošak za komunalna preduzeća te indirektno osnivače, odnosno njihove općine ili gradove.

“Ono što predstavlja problem, odnosno izazov je da će naše općine morati plaćati odlaganje otpada prema količini, a meni se čini da one ne razmišljaju tako održivo, ne uzimajući u obzir taj trošak koji će doći. To znači da ne rade preventivno na smanjenju količina otpada, zbog čega očekujem krizu u svim tim općinama”, kaže nam direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić.

Prema mišljenju naše sagovornice, općine, odnosno gradovi bi trebali napraviti planove upravljanja otpadom.

“Svi moraju uvesti primarnu selekciju otpada, kompostiranje organskog otpada, ali i razmišljati o građevinskom otpadu, odnosno njegovom razvrstavanju. Nema smisla da takav otpad u koji spadaju zemlja, iskopine, trava, orezano voće i stabla, odvoze na sanitarnu deponiju, gdje će sve morati plaćati. To je skupa deponija na koju se stavlja miješani komunalni otpad, koji je potencijalno i opasan”, upozorava Agić.

Neuređen sistem u općinama i gradovima po pitanju prikupljanja i deponovanja otpada doveo je do sve većeg formiranja divljih deponija u Tuzlanskom kantonu, koje predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje stanovništva.

“Ekološke posljedice su ogromne za okoliš, jer se tu uglavnom nalazi miješani i često opasni otpad koji zagađuje zemljište, podzemne i površinske vode, ali i zrak u trenucima spaljivanja. Također, kada prolazite pored takvih deponija one vam i vizualno smetaju”, dodaje Agić.

Kompostare u dvorištu

U Tuzlanskom kantonu otprilike 60 posto građana plaća odvoz otpada, a svi ostali ilegalno ga odlažu, bilo da ga spaljuju, zakopavaju ili bacaju upravo na ilegalne deponije.

“To je problem koji se mora drugačije rješavati, pronalaskom načina kako da svako od građana bude uveden u sistem odvoza otpada i njegovog plaćanja. Jedan od modela za smanjenje formiranja ilegalnih deponija je i zajednički rad komunalnih i ekoloških inspekcija koje će pronalaziti i kažnjavati počinioce”, smatra Agić.

Dok sistem u potpunosti ne bude uređen i građani individualno mogu mnogo toga učiniti u cilju poboljšanja životne sredine i smanjenja otpada, i to njegovom pravilnom selekcijom i odvajanjem ili čak kompostiranjem.

“Svaki građanin ukoliko ima svoje dvorište, a mnogo kuha hrane koju potom baca, može decentralno vršiti kompostiranje organskog otpada te ga na takav način smanjiti. Konkretno u Tuzli imamo više od 50 lokacija na koje se može odložiti sav ambalažni otpad. Svi mogu biti odgovorni i odvojiti barem plastiku. Također, svi na pijaci znamo nekoga kome treba ambalaža te mu je možemo dati, kao i onome ko priprema zimnicu. Na takav način možemo učiniti mnogo”, zaključila je Agić za Klix.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79