U BiH cvjeta online trgovina na crno: Sve više prevarenih građana traži zaštitu

Pandemija koronavirusa je promijenila mnoge navike bh. građana, pa i navike kupovine. Sve više građana koristi mogućnost kupovine iz vlastitog doma, jer na taj način štede vrijeme, ali nerijetko su robe i usluge kupljene online jeftinije od onih u prodavnicama.

Promjenu navika građana itekako koriste ilegalni prodavači, pa je tako putem interneta moguće kupiti torte i kolače bez ikakvog certifikata koji dokazuje sastav tih slatkiša, ali i njihovo porijeklo, kvalitet, higijensku i svaku drugu ispravnost. Putem interneta je moguće kupiti i kaput, patike, meso, mlijeko i mesne i mliječne proizvode, mašinu za pranje veša ili suđa, kuhinjske elemente, trosjed ili dvosjed piše Crna-Hronika.

Moguće je dogovoriti i platiti i izgradnju objekta, potpornog zida, asfaltiranje staze… i sve to bez ikakvog papira koji štiti kupca, odnosno onoga ko daje novac. To je sasvim dovoljno da se oni koji plaćaju poreze, doprinose za uposlene, bore na legalan način na tržištu nađu u nezavidoj situaciji jer crno tržište diktira cijenu, a građani koji se usude na online kupovinu od neregistrovanog prodavača nerijetko ostaju i bez novca i bez robe ili usluge, jer nemaju nikakav dokaz o uplati novca, dogovoru, prevari.

Vildana Brdarić, stručni savjetnik za informisanje u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS-a objašnjava da Inspektorat tržišno-turističke inspekcije KUIP KS, kao i FUZIP-a su nadležni za kontrolu online prodaje u skladu sa članom 47. Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH gdje je naznačena prodaja na daljinu, kao oblik trgovine na malo robom i uslugama koje trgovac vrši ponudom putem sredstava za komunikaciju potrošaču koji nije neposredno prisutan. Brdarić naglašava da se Ugovor o prodaji na daljinu sklapa između trgovca i potrošača putem sredstava za daljinsku komunikaciju u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita potrošača u BiH.

– Prodaju na daljinu može organizovati samo trgovac registriran za tu vrstu trgovine. U periodu od 01.01.2022. godine do 23.11.2022. godine Inspektorat tržišno-turističke inspekcije KUIP-a zaprimio je 11 zahtjeva za inspekcijski nadzor, po čijem je izvršenju izdato sedam rješenja o zabrani rada uz izricanje novčanih kazni u ukupnom iznosu od 13.500 KM za utvrđene nepravilnosti u poslovanju.

Navedene sankcije su izdate zbog neposjedovanja odobrenja za rad za fizičko lice (novčana kazna u iznosu od 1.000 do 1.500 KM), neposjedovanje izjave o ispunjavanju minimalnih uvjeta za obavljanje djelatnosti online za pravno lice (novčana kazna u iznosu od 3.000 do 15.000 KM za pravno lice i 1.000 do 2000 KM za odgovorno lice u pravnom licu), kao i za neizdavanje fiskalnih računa (novčana kazna minimalna 3.000 KM za fizičko lice i 2.500 za pravno lice i 1000 KM za odgovorno lice), rekla je za Crnu Hroniku Brdarić.

Građani sa prostora FBiH koji se smatraju oštećenim mogu podnijeti zahtjeve FUZIP-u, a za prijave za područje Kantona Sarajevo Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS na jedan od mogućih načina sa kojima se mogu upoznati na službenim web stranicama obje institucije.

– Građani moraju znati i da inspektori, bez posjedovanja sudskog naloga, nemaju ovlaštenja nadzore provoditi u slučajevima kada se prodaja obavlja iz privatnog posjeda (kuće, stana i sl), zaključila je Vildana Brdarić, stručni savjetnik za informisanje u Upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.