Najveći teret pandemije koronavirusa podnijeli su ljekari i drugo medicinsko osoblje, konstantne žalbe medicinskih centara u BiH na nedostatak kadra je ono što slušamo već duže od godinu.
Velika potražnja
I u vremenu prije početka pandemije bolnice u BiH vapile su za anesteziolozima, hirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko događalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede.
Prije početka pandemije BiH je imala čak 11.696 medicinski obrazovanih ljudi prema evidencijama zavoda za zapošljavanje. U svim kantonima FBiH nezaposlenih zdravstvenih radnika bilo je 9.527. Posao su najviše tražili medicinske sestre i tehničari, a nezaposlen je bio i veliki broj ljekara.
Tuzlanski kanton je imao najviše nezaposlenih u zdravstvenom sektoru, čak 2.885. Ništa bolja situacija nije bila ni u ZDK, brojke su pokazale da je bilo nezaposleno 1.590 medicinskih radnika, a u Sarajevskom kantonu 1.604.
Kada je riječ o SBK, nisu radila 994 medicinara i ljekara. U BPK je bilo 86 nezaposlenih zdravstvenih radnika, a u USK 1.302. HNK je na evidenciji imao 694 nezaposlene osobe medicinske struke, dok ih je 63 bilo u Livanjskom kantonu. ZHK je među nezaposlenima bilježio 199 osoba medicinskog kadra, a PK njih 110.
U RS, prema evidencijama zavoda za zapošljavanje, bilo je 2.019 osoba. Njih 1.613 sa srednjom stručnom spremom, 40 s višom školskom spremom, a onih najobrazovanijih bilo je 466.
U Zavodu za zapošljavanje Distrikta Brčko tada je bilo registrirano 150 medicinskih radnika i ljekara.
Razvoj resursa
Nakaš: Vlast nema nikakav plan
FOTO: ARHIV
Ugledni ljekar Bakir Nakaš za „Avaz“ je kazao da vlast nema nikakav plan razvoja ljudskih resursa u medicini.
– To je nešto što potječe od ministarstava zdravstva na nivou entiteta, pa kantonalnih ministarstava. Stihijski započinju poslove i isto tako ih završavaju, a ne vide gdje ćemo biti u budućnosti – istakao je Nakaš.
Zabrinjava odlazak ljekara
Posljednja istraživanja WHO-a kažu da najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika na nivou države imaju Albanija i BiH. Tako u Albaniji na 100.000 stanovnika dolazi 120 ljekara, što je najlošiji omjer u cijeloj Evropi, dok u BiH na 100.000 stanovnika dolazi njih 160. Poređenja radi, prosjek EU je 362 ljekara na 100.000 stanovnika piše Avaz.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
