U BiH skoro 44.000 manje zaposlenih u tri mjeseca: Pad radne snage, Čavalić upozorava
Rastuća nezaposlenost i odlazak radne snage destabilizuju tržište rada
Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u prvom kvartalu 2025. godine u zemlji je zabilježeno 43.995 manje zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal, što predstavlja pad od 3,5 posto.
Broj zaposlenih je sa 1.257.000 opao na približno 1.213.000, dok je broj nezaposlenih porastao za više od 21.000 osoba.
Ekonomski analitičar i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorava da su statistike obuhvatile tri ključna mjeseca kada je, prema njegovim riječima, došlo do „slobodnog pada zaposlenosti“.
„Istina, situacija se donekle stabilizirala tokom aprila i maja, ali nedovoljno da zaustavi opšti pad. De facto imamo približno 40.000 manje zaposlenih, a vidimo da se nastavlja i pad ukupnog broja radne snage, jer vjerovatno značajan broj ide vani. Korektno je identificirati više potencijalnih uzroka. Prvi jeste usporavanje njemačke ekonomije i loša kretanja unutar pojedinih zemalja EU, pa se dio odgovornosti može staviti na nepovoljno vanjsko okruženje. Na domaćem planu imamo niz eksperimenata s ekonomskom politikom od Vlade FBiH – od minimalne plate, izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini i uopšte kreiranja narativa da je generisanje novih vrijednosti nešto loše“, izjavio je Čavalić.
Subvencije ne rješavaju uzroke – radna mjesta se štite vještački
Prema riječima ovog ekonomskog stručnjaka, u ovom trenutku više od 100 miliona KM se izdvaja za subvencioniranje doprinosa, što služi kao način da se vještački održi oko 70.000 radnih mjesta.
Čavalić ipak očekuje blagi oporavak tržišta rada u drugom kvartalu, jer ljetni mjeseci tradicionalno donose veće zapošljavanje sezonskih radnika. Međutim, naglašava da se taj rast neće zadržati nakon augusta, kada sezona prestane.
„Gubitak ovolikog broja radnih mjesta je, prije svega, po te radnike. Gubi se raspoloživi dohodak i stvara veći pritisak na naše socijalne sisteme. To će svakako napraviti zbrku kod entitetskih ministarstava finansija u smislu planiranja prihoda po osnovu doprinosa, koji su krucijalni za PIO i zdravstveni fond. Dugoročno, problem je struktura radnika koji su izgubili posao. Pretpostavka je, a to se desilo u Sloveniji 2010. godine, da su to ljudi koji se vrlo teško prekvalifikuju da opet budu konkurentni na tržištu rada“, upozorava Čavalić.
