BiH U javnim kuhinjama u BiH sve više korisnika: “Sljedeća godina će biti...

U javnim kuhinjama u BiH sve više korisnika: “Sljedeća godina će biti još teža”

U javnim kuhinjama u Bosni i Hercegovini od početka pandemije koronavirusa povećao se broj korisnika. 

U posljednje vrijeme, mladi i radno sposobni ljudi, zbog nedostatka posla, ali i brojnih otkaza koje dobijaju, primorani su se prehraniti na ovaj način.

Priča mladog Prijedorčanina Kristijana Vujičića, koji ima diplomu Visoke škole za ekonomiju i informatiku, a koji je prije nekoliko mjeseci ostao bez posla i hrani se u javnoj kuhinji, privukla je veliku pažnju javnosti. Nažalost, njegov slučaj nije usamljen.

Prema riječima Alena Kajtaza, sekretara Crvenog križa Mostar, sigurno 50 posto korisnika njihove javne kuhinje je radno sposobno.

– Pitanje je ko im može osigurati posao i na koji način? Ja bih najsretniji bio kad bi kod nas bio tako dobar standard da kuhinja nikako ne postoji, pa da se mi na nešto dugo preorijentišemo. Međutim, situacija je takva kakva jeste i bojim se da će potrebe za javnim kuhinjama biti još dugo vremena. Vjerujem da će naročito biti potrebna u sljedećoj godini koja će, po meni, biti teža nego što je ova 2020. – kazao je Kajtaz.

Otkaz “zbog korone”

Na samom početku pandemije broj korisnika mostarske javne kuhinje povećao se za oko 20 posto.

– Sve je bilo zatvarano, bio je lockdown, ali se u jednom trenutku situacija malo stabilizovala. Sada je zimski period i svakodnevno imamo pozive građana da im se pomogne, a naročito od onih korisnika koji žive malo dalje od javne kuhinje i zbog fizičke udaljenosti ne mogu koristiti kuhinju. Traže osnovne artikle, brašno, ulje, šećer, tjesteninu, rižu… – dodao je.

Kajtaz je objasnio da je u posljednje vrijeme rečenica “ostao sam bez posla zbog korone” postala uobičajena kada se javljaju novi korisnici.

– To su pretežno ljudi koji su radili, ali nisu bili evidentirani nekim ugovorima, već sezonski radnici. Ima i onih koji su radili po restoranima, kafanama i općenito uslužnoj djelatnosti, pa je došlo do toga da je smanjen obim posla i da su ljudima smanjeni prihodi. Samim tim što je neko ostao bez posla, ostao je i bez prihoda. Kod nas na kuhinji imamo ljudi i sa visokom stručnom spremom, magistara. Neko je otišao u penziju ili ljudi koji su radili u firmama koje su posljednjih par godina zatvorene. To su uglavnom ljudi srednjih godina, ali imamo i slučajeva gdje su ljudi pred penziju, nisu im uplaćivani doprinosi i sada su nigdje, ni na nebu ni na zemlji – objasnio je.

Mostarska javna kuhinja trenutno broji 354 korisnika koji svakodnevno dolaze po hranu, a osim njih tu je, kako je kazao Kajtaz, i određeni broj korisnika kojima se prave i dostavljaju mjesečni paketi sa namirnicama.

– Ove godine smo se nekako snalazili. Međutim, od kako je krenula korona, nema više ni donatora. Posljednji donator pojavio se u februaru, a sad je sve na nama i ostalo je na tome da se moraju koristiti lokalni resursi, a svi znamo kakvi su oni – kazao je naš sagovornik.

Mladi ljudi, djeca i stari

U javnoj kuhinji Udruženja građana “Optimisti” u Prijedoru, osim Kristijana, nema više fakultetski obrazovanih korisnika. Međutim, i tu je određeni broj mladih ljudi koji se hrane u javnoj kuhinji.

– Mi svaki dan pravimo 273 obroka, gdje su svi članovi porodice. Imamo djece od godinu do ljudi od 80 i kusur godina koji se hrane kod nas – kazao je Zijad Čanić, predsjednik i osnivač ovog udruženja.

Dodao je da je na početku marta, kada je krenula priča s koronom, javnu kuhinju koristilo 228 ljudi, tako da je evidentan broj povećanja korisnika.

– Sigurno je da ima mladih ljudi koji ne rade, nemaju nikakva primanja, a željni su da rade. Nije to samo situacija u Prijedoru, to je u cijeloj BiH. Kristijan je posebna priča za sebe. Nemamo fakultetski obrazovanih ljudi. Međutim, imamo dosta ljude koji imaju završenu srednju školu, imaju neko zanimanje, ali ne mogu da nađu posao – istakao je.

U javnim kuhinjama Merhameta trenutno se hrani oko 8.000 ljudi u cijeloj BiH, a od početka pandemije ljudi su svakodnevno se informisali kako mogu dobiti obrok i tražili bilo kakvu vrstu pomoći.

– Osim ovih osam hiljada korisnika imali smo svakodnevno pozive ljudi koji su ostajali bez posla i došli u nezavidnu situaciju i neizvjesnost. Svima smo izašli u susret, koliko se moglo. Povećanje broja stalnih korisnika morali smo raditi u skladu s našim mogućnostima. Prvih mjeseci pandemije je baš bila panika među građanima jer su ljudi ostajali bez posla. Zahvaljujući našim donatorima i ljudima koji podržavaju rad Merhameta, u mnogome smo uspjeli da svima izađemo u susret – kazao je Ruždija Adžović, glasnogovornik ove Humanitarne organizacije.

Prema njegovim riječima, u kuhinje “Merhameta” dolaze i mladi ljudi.

– To su socijalno ugrožene porodice i pojedinci, ali trenutno nemam precizan podatak koliko ih je. Uglavnom su to ljudi kojima je taj obrok u Merhametu potreban. Merhamet im je jedino utočište, oni žive od toga i trudimo se obroci budu što kvaliteniji i ljudi su uglavnom zadovoljni – zaključio je Adžović za Faktor.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
LM