U 2021. godini, prema procjenama WHO-a, zabilježeno je milion i po novooboljelih, a 650.000 ljudi umrlo je od posljedica ove bolesti.

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH ističu kako se i u ovom entitetu bilježi porast broja novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, s najvećim registriranim brojem u 2022.

Podaci za Federaciju BiH i RS

Naime, prema podacima Zavoda, tokom ove godine u većem bh. entitetu registrirano je 37 osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija (stopa novih HIV dijagnoza 1,7 na 100.000 stanovnika) od kojih je 12 oboljelih od AIDS-a.

– Tri oboljele osobe preminule su u 2022. od posljedica bolesti. Značajan broj novih HIV infekcija otkriven je u kasnom stadiju. U razdoblju od 1994. do kraja 2022. u FBiH registrirano je 309 osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija, među kojima je 127 osoba oboljelo od AIDS-a. U istom razdoblju 56 oboljelih osoba preminulo je – navode u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) od HIV-a trenutno se liječi oko 160 pacijenata, kaže prof. dr. Rusmir Baljić, specijalist šef Klinike.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS-a, u ovom entitetu dо sаdа su zabilježene 173 оbоljеlе оsоbе оd HIV/АIDS-а, а оd pоsljеdicа infekcije umrlо je 30 оsоbа. Dodaju da su i oni tokom prošle i ove godine uočili povećan broj inficiranih.

– Оd ukupnоg brоја rеgistriranih u 2022. gоdini priјаvljеnа su 22 nоvа slučаја оbоljеlih, а dviје osobe su umrlе. Trеnutnо nа Klinici zа infеktivnе bоlеsti UKC-a RS-a аntirеtrоvirusnоm tеrаpiјоm (HAART) liјеči sе 91 оsоbа – navode iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.

Šta je ustvari HIV, a šta AIDS?

HIV je virus humane imunodeficijencije koji uzrokuje AIDS, sindrom stečene imunodeficijencije i predstavlja krajnji stadij HIV infekcije.

No osoba inficirana virusom HIV-a godinama ne mora imati nikakve simptome bolesti.

– Broj novootkrivenih pacijenata sa virusom HIV-a u 2022. dosta je veći nego što je to bio slučaj u proteklim godinama. Vjerovatni razlog je pandemija COVID-19, kada se osobe nisu mogli testirati ili dolaziti u savjetovališta u onom broju u kakvom je to bilo ranije. Sve to dovelo je da ove godine imamo veliki broj novootkrivenih HIV pozitivnih pacijenata – ističe Baljić.

Kako osoba inficirana HIV-om može duži niz godina biti potpuno asimptomatska, to je period kada se najčešće i događa dalji prijenos virusa.

Tek u kasnijem stadiju, i to kod pacijenata kojima se kasno detektira infekcija ili pak kod onih koji ne uzimaju ili ne reagiraju na terapiju, dolazi do pojave simptoma bolesti.

– Što se tiče simptoma bolesti, oni su različiti i zavise od zahvaćenog organa ili organskog sistema. U nekim slučajevima ispoljava se samo jedan simptom, kao što je gubitak na težini ili upala pluća, a uglavnom je prisutno više njih poput – pojave bjeličatih naslaga u ustima, tumora na koži i unutarnjim organima, mentalno propadanje i sl.

Na pitanje, što je to “period prozora” ili “window period”, Baljić odgovara “kako je to vrijeme potrebno da osoba zaražena HIV-om počne proizvoditi antitijela na HIV virus”.

– U tom periodu kod osobe se ne mogu testovima dokazati antitijela iako ona mogu biti prisutna. U većini slučajeva mogu se dokazati nakon mjesec dana, a kod ostalih pojave se unutar tri mjeseca od infekcije.

HIV se prenosi dominantno nezaštićenim spolnim odnosima i direktnim unosom inficirane krvi u tijelo nezaražene osobe. No moguć je i vertikalni prijenos sa zaražene majke na dijete tokom trudnoće, poroda te dojenja.

– HIV se ne prenosi uobičajnim socijalnim kontaktima, rukovanjem, grljenjem, poljupcima, dodirom. Isto tako ne prenosi se kontaktom s predmetima kao što je novac, pribor za jelo, peškiri, odjeća, u bazenima ili saunama, kao niti kašljem ili kihanjem.

Testiranje se preporučuje osobama koje imaju veći broj spolnih partnera, spolni odnos sa prostitutkama ili nepoznatim partnerima, a sve to bez korištenja prezervativa.

– Testiranje na HIV preporučuje se i intravenskim ovisnicima, ali i osobama koje su imale zadesan ubod na već korištene igle i šprice. Isto tako, ako je osoba imala neku spolno prenosivu bolest (sifilis, gonoreju, HPV), neophodno bi bilo da se testira i na HIV.

Liječenje u BiH i stigmatizacija oboljelih

Kada je riječ o liječenju oboljelih od HIV-a u Bosni i Hercegovini putem Zavoda zdravstvenog osiguranja moguća je nabavka svih neophodnih lijekova za terapiju.

– Pacijenti koji su pod redovnim nadzorom i redovno uzimaju terapiju, koja je doživotna, mogu imati kvalitet života kakav imaju i sve ostale osobe. Za sada nije dostupan lijek koji bi mogao potpuno izliječiti HIV, ali sa terapijom koja je dostupna našim pacijentima imamo jako dobra iskustva i uspješan tretman u vidu kontrole same infekcije.

Stigma i diskriminacija prema osobama koje žive s ovom bolešću nisu novi fenomeni i njeni su pratitelji od samih početaka.

U našem društvu još su duboko ukorijenjeni negativni stavovi prema HIV-infekciji i mogućim načinima prijenosa infekcije, a ujedno se nameće krivnja za vlastitu bolest koja se često interpretira kao rezultat vlastite greške. Od same dijagnoze HIV-a, za takvu osobu često daleko veći stres izaziva to šta će reći okolina.

– Stigme je poseban problem kod ove populacije našeg društva koji uglavnom prati nerazvijene i zemlje u tranziciji. U većini zapadnih zemalja pacijenti koji su HIV pozitivni jasno ističu svoj status, dok nažalost u našoj zemlji, zbog pogrešne percepcije javnosti, to još nije moguće. Ključna bi bila adekvatna edukacija šire populacije u cilju informisanja o načinima prijenosa i same kontrole bolesti – zaključio je Baljić.