U Njemačkoj trenutno ima oko 200.000 bh. radnika
U najturbulentnijem desetljeću od Drugog svjetskog rata, svjetska geopolitička i ekonomska scena bilježi promjene bez presedana. Povratak Donalda Trumpa na čelo SAD-a te najavljene carine na uvoz iz EU i Kine izazvale su uzbunu u Njemačkoj, ključnoj ekonomiji Evrope. Istovremeno, politička kriza uzrokovana padom vlade kancelara Olafa Scholza dodatno komplikuje situaciju.
Prema analizama münchenskog ekonomskog instituta Ifo, Trumpove najavljene carine mogle bi godišnje smanjiti njemački izvoz za čak 33 milijarde eura. Izvoz u SAD, najvažnije njemačko tržište, mogao bi pasti za 15%, dok bi indirektni efekti smanjili izvoz u Kinu za dodatnih 10%. Takvi udarci na njemačku ekonomiju mogli bi izazvati ozbiljne posljedice po radna mjesta i standard.
Ovo su alarmantne vijesti za radnike iz BiH, kojih u Njemačkoj trenutno ima oko 200.000. Njihova podrška porodicama u domovini kroz doznake predstavlja značajan ekonomski oslonac za BiH, no nova realnost u Njemačkoj prijeti stabilnosti ovih zajednica.
Pad Scholzove vlade izazvan nesuglasicama oko mjera smanjenja poreza, socijalnih davanja i klimatskih politika dodatno destabilizuje situaciju. Sve više radnika, uključujući one iz BiH, izražava nezadovoljstvo uslovima rada i politikama koje favorizuju migrante na teret zaposlenih.
Marko, radnik iz Berlina, ističe za Večenji list: “Radim ovdje pet godina, ali sve više osjećam da naš trud ide u korist sistema koji ne nagrađuje radnike. Mnogi od nas razmišljaju o povratku jer ni Njemačka više nije kao prije.”
Prema aktuelnim njemačkim socijalnim propisima, nezaposleni migranti mogu dobiti naknadu i do 450 eura mjesečno, uz dodatne subvencije za stan i zdravstveno osiguranje. Ovaj pristup stvara ogorčenje kod mnogih radnika, koji osjećaju da njihovi doprinosi služe za finansiranje neefikasnog sistema.
