U školama u BiH nema besplatnih obroka, sve je više pretile djece

Foto: Ilustracija

Istraživanja koja je proveo UNICEF u BiH pokazala su također da veliki broj djece ne doručkuje redovno niti jede prije odlaska u školu

U Bosni i Hercegovini školskih kantina i toplih obroka nema, a užine se dijele samo u jednom kantonu, pa djeca pribjegavaju najlošijem izboru koji im nude pekare i prodavaonice brze hrane.

Magistrica nutricionizma Nevena Pandža smatra kako svaka škola može poraditi na tome da ponudi djeci različite opcije školskih užina te da se u njihovu ishranu uvede više voća i povrća.

– Ovako su im dostupni uglavnom pekarski proizvodi što i nije problem ako je to u pet ili deset dana. No ako dijete svakodnevno jede pekarske ili suhomesnate proizvode tada pričamo o nutritivnom deficitu vitamina i minerala te potencijalnim zdravstvenim rizicima – opominje Pandža.

Po njezinim riječima, i užine koje se dijele u pojedinim školama, mogle bi biti bogate vlaknima i određenim nutrijentima što bi pogodovalo pravilnom fizičkom i mentalnom razvoju djece, za koju smo, veli, kao zajednica odgovorni.

Prekomjerna težina i gojaznost u porastu kod osnovaca
Pandža upozorava i na sve više pretile djece koja imaju zdravstvenih problema.

– Do pretilosti se ne dolazi samo unosom prekomjerne hrane, nego je to kombinacija neredovitih obroka, sjedilačkoga načina te određenog nezadovoljstva i stresa – kaže magistrica nutricionizma.

Napominje i da automati koji su postavljeni po nekim školama, uglavnom srednjim, mogu ponuditi puno zdravije obroke, a koje će škola u suradnji s malim proizvođačima osmisliti. Tako bi, objašnjava ona, umjesto coca cole djeca mogla na automatima imati 100 postotni sok nekog domaćeg proizvođača ili čips od jabuke ili nekog drugoga povrća.

Studija znanja, stavova i praksi (KAP) koju je UNICEF proveo 2018. godine među djecom školskog uzrasta pokazala je općenito nizak nivo znanja o ishrani djece i njihovih roditelja.

Samo 10 posto roditelja zna koliku količinu voća i povrća djeca školskog uzrasta trebaju konzumirati dnevno, dok svako treće dijete jede slatkiše jednom ili više puta dnevno (32 posto), svako četvrto dijete pije gazirana i negazirana slatka pića najmanje jednom dnevno (24 posto), a svaki peti čips i druge grickalice (19 posto).

Podaci iz tri kruga istraživanja mulitplih pokazatelja (MICS 2011.-2012.), koje je kontinuirano podržavao UNICEF, pokazuju da su prekomjerna težina i gojaznost u stalnom porastu.

Slična situacija je i među djecom školske dobi, a podaci su, navode iz ove organizacije za prava djeteta, dobiveni kroz istraživanja o anemiji među djecom i ženama u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj.

Noviji podaci koje su objavili vladini partneri pokazuju zabrinjavajuće trendove i navode da je u nekim područjima i do 50 posto djece školskog uzrasta gojazno, što izgleda ukazuje na činjenicu da su djeca u osnovnoj školi gojaznija od djece mlađe od 5 godina.

UNICEF-ovim projektima do zdravije ishrane djece
Kako bi se razvijala svijest o ishrani, a ciljem da se obuhvati veći broj odgojno-obrazovnih ustanova (predškolske ustanove, osnovne škole i srednje ugostiteljske/kuharske/prehrambene škole) od 2014. do 2022. godine na području FBiH implementiran je Program i Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije “Škole – prijatelji zdrave ishrane” (Nutrition-Friendly Schools Initiative – NFSI).

Inicijativa je fokusirana na razvoj suportivne školske/vrtićke sredine koja promovira zdravu ishranu i fizičku aktivnost i nadovezuje se na koncept Inicijative SZO-a i UNICEF-a “Bolnice – prijatelji beba”, a koristi globalnu standardiziranu akreditacionu i evaluacionu shemu gdje ustanova mora zadovoljiti 26 esencijalnih kriterija identificiranih u 5 komponenti koje se odnose na: donošenje pisane prehrambene politike ustanove, izgradnju svijesti o značaju zdrave ishrane i izgradnju kapaciteta vrtićke zajednice da unaprijedi vrtićku/školsku sredinu te rada i suradnje sa zdravstvenim službama.

Implementacija Programa i Inicijative u Federaciji BiH obuhvatila je: 14 predškolskih odgojno obrazovnih ustanova – Bihać, Goražde, Tuzla, Sarajevo, Čapljina, Zenica, Ljubuški, Orašje, Donji Vakuf, Glamoč, Vareš, Živinice, Maglaj i Brijesnica Mala – Doboj Istok, te 2 osnovno – školske ustanove u Kantonu Sarajevo, jednu osnovnu školu u Zenici i jednu u Teočaku. Također, programom je obuhvaćeno 10 ustanova u Republici Srpskoj.

Kako je pobliže pojasnila nutricionistica Pandža, putem takvih UNICEF-ovih projekta među djecom četvrtog razreda u Hercegovačko-neretvanskom kantonu dijeljeni su i lanch paketići koje su ona mogla napuniti prema svojim mogućnostima i ponijeti od kuće.

– Kako smo prepoznali raznolikosti školskih užina te nejednakosti među djecom, odnosno da nemaju svi istu mogućnost da kupe nešto sebi za obrok, kroz edukacije smo ponudili i nutricionističko i psihološko osnaživanje želeći skinut stigmu da se užina ponijeti može i od kuće ako škola ne nudi dobre opcije i da se toga djeca ne trebaju sramiti – ispričala je Pandža.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79