Borba za ljudska prava i Bh. povorka ponosa aktuelizirale su problematiku diskriminacije u našem društvu, a cilj je da Povorka bude platforma promjena
Sedmica na izmaku u znaku je današnje, druge Bosanskohercegovačke povorke ponosa i borbe za ljudska prava prvenstveno zajednice lezbijki, gay, biseksualnih, transrodnih, interspolnih i queer osoba (LGBTIQ), ali i svih drugih marginaliziranih grupa u našem društvu.
Protestni marš pripadnika LGBTIQ zajednice, brojnih aktivista borbe za ljudska prava, građana/ki, ali i političkih zvaničnika, ukazuje na manjkavost postojećih zakonskih regulativa koje nisu provedene, ili pak na nepostojanje zakona, što omogućava kršenje i ugrožavanje osnovnih ljudskih prava.
Edin Forto se odlasio povodom Parade ponosa: Nema odustajanja
Svakodnevni problemi
Branko Ćulibrk, dugogodišnji prijedorski aktivista i jedan od organizatora Bh. povorke ponosa, ističe da je primarni cilj Povorke ponosa borba protiv nasilja, diskriminacije i marginalizacije.
Jednaka prava za druge ne znači manje prava za tebe, jedna je od poruka
– Bh. povorka ponosa je protestni marš i on kao takav ima primarni cilj – borbu protiv nasilja, diskriminacije i marginalizacije jedne grupe, LGBTIQ zajednice, odnosno pripadnika te zajednice. Također, ono što jeste značajno je da LGBTIQ zajednica pored svojih specifičnih potreba koje ne može ostvariti u ovome društvu, zaista živi sve one probleme koje svakodnevno imaju svi građani/ke Bosne i Hercegovine. To je nešto što snažno zagovaramo u javnom prostoru i želimo vidjeti kao promjenu, ali i kao produkt naše borbe, objašnjava nam Ćulibrk.
Osvrnuvši se na prvu Povorku ponosa u septembru 2019, Ćulibrk naglašava da je ona donijela određene promjene.
Tri institucije u Sarajevu izdvojile novac za dodatne mjere sigurnosti na Bh. povorci ponosa
Svjesni smo da se nakon prve Povorke ponosa nije ništa drastično promijenilo i pomjerilo. Ali ono što definitivno jeste važno je to da je ona iznijela ogromnu količinu tog nasilja i strašnog iskustva koje mi kao dio LGBTIQ zajednice svakodnevno živimo. Odgovornost institucija je pomjerena u smislu zaštite naših prava i na neki način unapređenjem položaja LGBTIQ zajednice. BiH ima vrlo spor sistem promjena. Sve ono što jeste bitno da se mijenja u ovom društvu kako bismo i mi živjeli slobodnije živote, ide vrlo sporim procesom. Ali zato mi svake godine izlazimo na ulice i skrećemo pažnju na sve probleme ovog društva i nadamo se da će naša borba u konačnici imati snažan rezultat na ovo društvo, naglašava Ćulibrk, te dodaje da su se organizatori/ce suočili sa velikim brojem izazova tokom organizacije ovogodišnje Povorke ponosa.
Objašnjava nam da je, pored specifičnih uslova u okolnostima pandemije Covid-19, veliki izazov predstavljalo i pitanje sigurnosnih zahtjeva.
– Pored specifičnog uslova da u ovim pandemijskim okolnostima organizujemo protestnu šetnju, najveći izazov je bilo pitanje sigurnosti ljudi na samoj protestnoj šetnji, u odnosu i na ove uslove koji jesu posljedica pandemije Covid-19, ali i stvarne potencijalne prijetnje od ljudi koji ne podržavaju naš protestni skup, ističe Ćulibrk.
Dodaje da je podrška gradskih, kantonalnih i općinske strukture vlasti itekako veliki pomak.
– Jako je bitna podrška vlasti u procesu obezbjeđenja dodatnih sigurnosnih mjera i to je zaista jedan od značajnih pomaka koje je produkovala Povorka ponosa, s obzirom na to da smo mi kao građani/ke koji izlazimo na ulice i zahtijevamo svoja prava, zaista stavljeni u jedan neravnopravan položaj i od nas se očekuje da obezbijedimo sve one sigurnosne protokole kako bismo omogućili sigurnost svih naših učesnika i učesnica na protestu, dok, recimo, oni koji upravo predstavljaju sigurnosnu prijetnju, izlaze na ulicu bez tih zahtjeva, govori nam borac za ljudska prava.
Primjer iz Brčkog
Osvrnuvši se na zakonske regulative, Ćulibrk ističe da zakon u našoj zemlji ne prepoznaje istospolno partnerstvo.
– To je jedno od vrlo značajnih pitanja koje Povorka ponosa određuje, zato što rješenje pitanja istospolnog partnerstva ne rješava samo tu pravnu regulaciju partnerstva između dvije osobe već, sa druge strane, rješava niz različitih manjih prava, to su na stotine prava koje bi definitivno poboljšale kvalitet života LGBTIQ osoba u BiH. Tu govorimo o različitim socijalnim i ekonomskim pravima o kojima mi možda čak i ne razmišljamo, različitim imovinskim pravima. To i jesu ostvarena prava i obaveze koje upravo proizlaze iz tog zakonskog rješenja, mišljenja je Ćulibrk.
Dodaje da se nada da će vladajuće strukture ubrzo napraviti pomak u rješenju problema zakonskih regulativa.
– Zaista se nadam da će u nekom skorijem vremenu biti usvojen novi Zakon o javnim okupljanjima, koji će na bolji način definisati prava građana. Mi već imamo primjer takvog zakona u Brčko distriktu, ne treba nešto pretjeramo puno pameti da se taj zakon primijeni, ne samo u KS-u nego na nivou cijele države. Pitanje slobode okupljanja je zaista jedno od jako bitnih prava koje svako demokratsko društvo treba da ima. Definitivno se nadamo da će to u što skorijem roku biti riješeno i usvojeno, objašnjava jedan od organizatora Povorke.
Iako smo svjedoci da se u brojnim zemljama svijeta, ali i regiona, povorke ponosa održavaju u više gradova jedne države, Ćulibrk smatra da je za takav proces u našoj zemlji potrebna i volja drugih ljudi.
– Definitivno bi bilo značajno da se sam pokret širi cijelom BiH, na druge gradove. Nerijetki su primjeri, čak i u zemljama u okruženju, da u nekoliko gradova imate povorke ponosa, ali kada se radi o BiH, to sad ne zavisi samo od naših kapaciteta, već i od volje drugih ljudi da se uključe u proces i pruže nam podršku, ističe Ćulibrk.
Ogromna većina
Mišljenja je da su solidarnost i zajedništvo ključ promjena nabolje, te da snažan potencijal predstavljaju upravo manjine koje se nalaze na marginama bh. društva.
– Pozvao bih građane/ke Sarajeva, koje je mjesto održavanja Povorke ponosa, kao i sve građane/ke BiH, na solidarnost, na jedno zajedništvo. Potrebno je da razmisle sa kojim se sve problemima mi kao društvo suočavamo. Želimo da ponudimo Povorku ponosa kao platformu koja može da mijenja ovo društvo nabolje. Mislim da u jednom momentu moramo shvatiti da manjine u BiH, ustvari, čine jednu ogromnu većinu, koja je snažan potencijal mijenjanja ovog društva nabolje, zaključuje aktivista Ćulibrk.
Dino Mustafić, bh. režiser, na službenom Twitter nalogu, Povorku ponosa okarakterisao je kao “otpor homofobiji, seksizmu, razismu, nasilju i guranju u četiri zida”.
”Otpor sa margine” slogan je ovogodišnje Bh. povorke ponose, kojim se poručuje da marginalizirane grupe neće odustati od zahtjeva i borbe za osnovna ljudska prava, već će svaki put biti glasnije piše Oslobođenje.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
