Veliki problemi za izvoznike šljive i kornišona: Jedna firma sedmično gubi više od 50.000 KM

 

Izvoznici šljive i kornišona imaju veliki problem zbog zadržavanja na granici u Bosanskoj Gradišci i svakodnevno gube desetke hiljada maraka.

Otkako je Hrvatska ograničila izvoz biljnih proizvoda samo na prijelaze Bosanska Gradiška i Bijača, izvoznici kornišona i šljive uglavnom idu na Bosansku Gradišku, pa zbog gužvi i čekanja njihova roba truhne, a isporuke kasne.

U berbi borovnica jedna porodica može zaraditi i do 20 hiljada maraka

Zadržavanja na granici

– Problem su nam vikendi i ponedjeljak. Vikendom ne rade fitosanitarni inspektori u Hrvatskoj, što dovodi do velikih gužvi ponedjeljkom. Uz sve to mi moramo pribaviti sve papire i najaviti se 24 sata prije nego što krenemo na granični prijelaz s robom. Ako se ne najavite, nećete ni proći i morate morate čekati 24 sata – priča Ibrahim Tursunović, predsjednik marketinške asocijacije Bh. šljiva.

Dodaje da firma Maočanka-Commerce u kojoj radi svakoga dana ima dva do tri vozila robe, pa zbog dva neradna dana, uz zadržavanja na granici radnim danima, svake sedmice ima 50-60 hiljada maraka štete.

Predsjednik grupacije proizvođača kornišona Fahrudin Delibajrić kaže da zadržavanje na granicama i skraćeno radno vrijeme inspektora u Hrvatskoj pravi cijeli niz problema.

Radno vrijeme

– Prošle godine hrvatski inspektori su radili do 19 sati radnim danima, a subotom do 15. Ove godine imamo velike probleme jer nam je praktično i petak kao dan za izvoz oduzet. Jednostavno, preveliki je rizik. Dok završimo potrebne dozvole u BiH ujutro, na granicu dolazimo poslije 12 i onda je upitno hoćemo li proći, a ako ne prođemo, roba će tokom vikenda propasti – kaže Delibajrić.

Dodaje da zbog dugog čekanja prijevoznici odbijaju njihov transport.

– Ja sam jučer imao gotov tovar kornišona, ali nisam imao kamion – ističe Delibajrić i dodaje da su se obraćali i ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staši Košarcu, ali da se ništa značajno nije promijenilo.

U proizvodnji kornišona i šljive uključeno je 10.000 porodica, a njima se, kao i firmama koje otkupljuju te prijevoznicima i kupcima naonose veliki gubici.

Tržište u Njemačkoj

– Stoji nam roba jer je ne možemo isporučiti, a ono što mi proizvodimo, ne može su dugo čuvati, posebno ne na kamionu. Ponekad idemo kroz Srbiju, pa na Bajakovo ulazimo u Hrvatsku, to su opet veći troškovi – priča Tursunović.

Navodi da firma u kojoj on radi ima tržište u Njemačkoj i svake godine izveze između 2,5 i tri tone šljive.

– Mogli bismo i više da imamo uvjete za to. Pored sporih procedura na hrvatskoj granici, problem pravi i naša država. Mi nismo dio digitalnog sistema fitopregleda, a da ga imamo, ne bi bilo potrebe za kontrolama prilikom ulaska u Hrvatsku – pojašnjava Tursunović.

Naši izvoznici su uz mnogo truda zadovoljili sve standarde da bi svoju robu izvozili u Njemačku. Sada njihova roba, iz čisto teničkih razloga izvan njihove kontrole, propada, a oni mogu samo da broje gubitke. Koliki će na kraju biti, niko u ovom momentu ne zna piše Faktor.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79