(VIDEO) Da li je naša zemlja samo ruta kojom teče kokain ili ipak značajan dio ostaje i za bh. tržište?

Naručilac pošiljke od pola tone kokaina vrijednog 130 miliona KM je bosanskohercegovačka firma Banana C21

U ovosedmičnoj istrazi vam donosimo detalje akcije u kojoj je zaplijenjeno pola tone kokaina. Otkrili smo koja je firma iz BiH bila odredište droge koje je iz Ekvadora putovala dva mjeseca preko Malte i Grčke. Ali istraživali smo i koliko je bilo međunardnih akcija u kojima je zapijenjena droga? Da li je naša zemlja samo ruta kojom teče kokain ili ipak značajan dio ostaje i za bh. tržište? Za ovosedmičnu istragu govore bivši policajci ali i prvi čovjek Interpola u BiH.
Kokain u “sendviču” lima

Međunarodna akcija policijskih agencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naručilac pošiljke od pola tone kokaina vrijednog 130 miliona KM je bosanskohercegovačka firma Banana C21. Prema dokumentima koji su u našem posjedi Banana C21 je firma sa adresom u Brčkom. Vlasnik Vjekoslav Vidović, a osnovana je u februaru prošle godine. Na istrazi osim hrvatske policije, intenzivno rade i istražitelji Agencije za istrage i zaštitu BiH. Čak 150 policajaca. Prema nezvaničnim informacijama, dio droge trebalo je zadržati u BiH, dio poslati u Banju Luku, a potom u Srbiju. Prema onome što je dosad poznato, kokain, koji je bio skriven po cijeloj dužini dna kontejnera, u “sendviču” lima, trebao je napustiti teritorij Hrvatske najvjerojatnije šleperom s pošiljkom banana. Dubrovačka policija nadzirala je kontejner, ali kako je postojala opasnost da kontejner fizički napusti pločansku luku i ode na neko drugo odredište po robu, nije se moglo čekati i odlučilo se ići u pretragu u kojoj su korišteni i psi. Iz kontejnera je izvađen kokain, a i kontejner i brod, koji je bio pod stranom zastavom, u međuvremenu su napustili pločansku luku.

Nije ovo prva međunarodna akcija zapljene droge. U maju prošle godine bila je ona pod vodstvom američke agencije za borbu protiv narkotika u kojoj je lociran a zatim i uhapšen Mirza Gačanin. Bila je to akcija u kojoj se pokušalo stati u kraj pranju novca stečenog krijumčarenjem kokaina. Inače, Gačanin je bh javnosti poznat je kao član moćnog narko kartela Tito i Dino. Interpol BiH bio je mali dio te velike međunarodne akcije. Stoga smo pokušali saznati koliko Interpol BiH ima zahtjeva za pomoć, kada je riječ o krijumčarenju narkotika. Branislav Pavlović koji obavlja poslove šefa Interpola pojašnjava da policijske agencije iz BiH se svakodnevno obraćaju sa različitim zahtjevima sektoru za međunarodnu operativnu policijsku saradnju.

– Jako veliki broj zahtjeva svakodnevno dobijemo. Ako vam kažem da je tokom prošle godine kroz saradnju sa Interpolom otvoreno oko 4.000 novih predmeta. Od toga se nekih 600 predmeta odnosi na potjernice a sve ostalo se odnosi na operativne provjere po osnovu izvršenih krivičnih djela. Veći dio tih zahtjeva odnosno predmeta otvoren je na osnovu zahtjeva drugih zemalja. Međutim opet imamo oko 1.000 predmeta koji su otvoreni po zahtjevu naših policijskih tijela. Dio tih zahtjeva, negdje oko 200 se odnosi na provjere vezano za droge, kazao je Pavlović.

Najčešće se traži pomoć saradnje sa Interpolom BiH iz susjednih zemalja.

– Isto tako, jako veliki broj razmjenjenih informacija imamo sa Slovenijom, Austrijom, Njemačkom, Italijom, Francuskom, Španijom. Kada su u pitanju zloupotrebe opojnih droga. Tu prvenstveno moram da istaknem jako dobriu saradnju sa pollicijama Španije, Holandije i Austrije. Naravno ništa manje bitmna i saradnja sa ostalim zemljama ali navodim ove zemlje zbog većih operativnih akcija koje su realizovane u saradnji sa tim zemljama, dodaje Pavlović.

Uloga Interpola jeste razmjena informacija između nadležnih tijela u BiH sa nadležnim tijelima drugih država koji su uključeni u operativnu akciju. Mada mogu i same policijske agencije ostvariti direktno kontakt sa susjednim zemljama, kao što je bio slučaj hapšenja pripadnika ozloglašenog crnogorskog Škaljarskog klana. Ovih dana u Crnoj Gori nastavljau se akcije hapšenja kriminalnih grupa. Crna Gora odlučna je da se izbori sa tom vrstom kriminaliteta. Zato očekuju pomoć susjednih zemalja. Za našu istragu govori novinarka iz Crne Gore koja je radila dokumnetarce o sukobu Škaljačkog i Kovačkog klana.

– Veoma bitno je da se ovoj akciji priključe i policijske agencije susjednih zemalja, konkretno i BiH jer svjedoci smo da je u čak nekoliko likvidacija učestvovali državljani BiH. Isto tako, vozila su nabavljana iz BiH. Zato smatram da je neophodna saradnja, rekla nam je Svetlana Đokić, novinarka iz Crne Gore.
Tranzitna zemlja

Da je BiH tranzitna zemlja na putu droge odavno je svima poznato. Važna tačka na Balkanskoj ruti krijumčarenja narkotika. S obzirom na količine droge o kojima se izvještavalo posljednjih godina postavlja se pitanje, da li smo mi samo tranzitna zemlja.

– Jedna ruta ide preko Bugatske i gore sjeverno prema Evropi, druga ruta ide preko Makedonije, gore sjeverno prema Evropi. Druga ruta ide preko Makedonije, Srbije i BiH. Zašto idu kroz BiH? Pa granica je prilično porozna na Drini konkretno, možete preći čamcem gdje god želite. Jedna ide ruta preko Srbije, druga ide preko Crne Gore, Luka, Bar, pa preko Bosne pa opet prema sjeveru. Bosna je uglavnom na tranzitnoj ruti, ističe Džemal Murga, bivši pripadnik MUP-a KS, Odjela za drogu.

– Ako izvještaji State Departmenta kažu stotine kilograma, odnosno tone teških droga prelaze preko područja BiH tokom godine, a recimo u BiH ostane stotinjak kg, potpuno napamet govorim, govorim o teškim drogama, naravno da će iz tog ugla gledano se reći da je BiH tranzitna zemlja, ali ako kažemo da u Sarajevu sa ovim standardom koji mi imamo dnevno se okrene 100.000 do 150.000 maraka samo za tešku drogu, govori Dragan Mioković, penzionisani policajac.

Sumnja se i da značajan dio droge ostaje u BiH pranjem novca kroz fiktive firme. Tome pogoduje kompleksnost sistema u Bosni i Hercegovini. Kao i rascjepkanost policijskih nadležnosti. Mnogi sagovornici koji nisu željeli da idu pred kamere zbog specifičnosti posla kojim se bave kažu da se velike svote novca peru uglavnom preko nekretnina piše Okanal.

Ono što mnogi zamjere policijskih agencijama i pravosudnim institucijama jesu mali broj akcija sa velikim pošiljkama. Pokušali smo saznati koliko je SIPA za godinu dana uradila akcija zapljene droge i koje količine je oduzela, a to saznajte u videu.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79