(VIDEO) Rat je moguć nastavi li Dodik ovo da radi

“2021. je jedna doista teška godina za bosnu i Hercegovinu koja je počela sa vrhuncem migrantske krize, tada se ustvari počela rješavati migrantska kriza.

Sjećam se 31. decembra prošle godine i te novogodišnje noći kada smo imali stalne kontakte telefonom kako d aizbjegnemo humanitarnu katastrofu, kako da preko 1.000 ljudi koji su se nalazili u blizini Lipe, da se ne doživi humanitarna katastrofa. Rješavalo se i ta migrantska kriza je, na neki način, stavljena pod kontrolu u BiH”, istakao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, u posljednjem ovogodišnjem izdanju Dnevnika D.

Niko ničiju djecu od političara ne može i nema pravo da pošalje u rat

“Pandemija koja je doživjela svoj najveći talas na samom početku ove godine, a onda politička kriza, blokada koja je uslijedila posebno u drugoj polovini ove godine. Blokirane su institucije BiH, budžet BiH za ovu godinu koja ističe sutra još uvijek nije usvojen i jedna pozitivna stvar, a to je da smo mogli da čujemo ovih dana da imamo pozitivne ekonomske trendove unutar BiH, unatoč svega ovoga o čemu sam govorio. Možete misliti onda kako bi u BiH bilo da nije ovih negativnih stvari koje smo proživljavali tokom ove godine. Ja želim da u narednoj godini savladamo pandemiju, da riješimo političku krizu i da s eonda posvetimo ekonomiji, dakle onim poslovima koji su u interesu svih ljudi koji žive u ovoj zemlji.”

Entitetskim zakonom nije moguće derogirati državni zakon

Kaže da Zakon o lijekovima RS-a opasan u svakom smislu.

“To je jako opasna djelatnost u koju su se upustile vlasti RS-a na čelu sa članom Predsjedništva BiH gospodinom Dodikom. Entitetskim zakonom nije moguće derogirati državni zakon, on ostaje na snazi. Taj entitetski zakon će biti srušen na Ustavnom sudu, on svakako nije u skladu sa Ustavom jer zakoni nižih nivoa vlasti moraju biti u skladu sa Ustavom i zakonima države BiH. To znači da nijedan lijek, ako bi stupio na snagu taj zakon, se ne bi mogao upotrijebiti na području RS-a. Svako ko bi odobrio proizvodnju ili upotrebu takvog lijeka činio bi teško krivično djelo koje je kao takvo propisano Krivičnim zakonom BiH. Dakle doveli su u opasnost zdravlje ljudi koji žive na području RS-a. Zakon o lijekovima i meidicinskim sredstvima BiH je jedan vrlo kompleksan zakon koji uređuje pitanje proizvodnje, nabavke, prometa i nadzora nad lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH.

Čak 228 novih kandidata pristupilo u Oružane snage BiH: 64 je iz srpskog naroda, a 58 Hrvata

On je direktno povezan sa odgovarajućom Evropskom konvencijom. Ovo ne samo da ne može biti entitetsko pitanje, ovo ne može u cjelosti biti ni državno pitanje. Ovo je pitanje koje je povezano sa Evropom, sa Vijećem Evrope, sa svim državama koje su u Vijeću Evrope. Postoji Rezolucija koja govori na tu temu. Dakle ulazimo u jedan haos kada je u pitanju zdravlje ljudi na području entiteta RS. Dalje, ulazimo u konfliktnu situaciju. Inspekcijski nadzor nad primjenom državnog zakona provodi inspektorat koji postoji u okviru Agencije za lijekove. Taj inspektorat će raditi svoj posao.

Šta ako mu se suprotstavi inspektorat iz RS-a? Rade po Zakonu o upravnom postupku. Policija je ta koja asistira i jednima i drugima. Dolazi do konflikta. Dakle taj zakon, na neki način, osim što ruši ustavni poredak BiH, predstavlja i prijetnju da će se upotrijebiti sila u rušenju ustavnog poretka BiH. Tako da je to, uz sve ove akte koje je poduzela vlast u RS-u, mislim da ove zaključke o povlačenju nadležnosti u one tri oblasti kada je u pitanju odbrana, indirektno oporezivanje, VSTV. Kako da razgovaramo o ustavnosti i neustavnosti sa ljudima koji kažu da odluka Ustavnog suda BiH nije u skladu sa Ustavom. Ustavni sud je taj koji čuva Ustav, koji nam kaže šta je u skladu sa Ustavom a šta nije ukoliko među nama postoji spor. To je elementarna pretpostavka vladavine prava i funkcioniranja pravne države. U svakom slučaju, čine jedno teško krivično djelo već u ovoj fazi.”

Naglašava da za njega nema puno dilema – postoji podstrekavanje, izvršenje, saizvršenje, postoje pripremne radnje.

“Dakle ovo za mene, u najmanju ruku, u ovom trenutku, naravno Tužilaštvo je to koje će napraviti procjenu, Sud BiH, predstavlja kažnjivo pripremanje i podstrekavanje krivičnog djela napada na ustavni poredak BiH. To je kažnjivo krivično djelo. I Dodik i svi oni koji se slažu s njim, pogotovo oni koji su poduzimali neposredne radnje i u Vladi RS-a i u Parlamentu RS-a, sve manje postaju politički problem, a sve više postaju krivični problem, odnsono postaju krivično-pravni problem. I time će se baviti pravosuđe. Ova država ima svoje institucije i one su dužne da štite ustavni poredak BiH. Ključnu ulogu u ovom trenutku ima Tužilaštvo BiH. Mi pratimo da se provode određene radnje, otvoren je predmet. Dakle javnost treba da detaljno prati šta se izvještava i šta se radi u Tužilaštvu BiH. Ovo je vrlo, vrlo ozbiljna stvar. Bolje je i krivično-pravnim mjerama zaustaviti one koji nisu spremni da poštuju ustavni poredak, nego čitavu državu odvesti u stanje destabilizacije. Ja očekujem da u ovoj fazi pravosuđe BiH zaštiti ustavni poredak ove zemlje. To je njegova osnovna zadaća.”

Ukoliko se desi, bit će sukob institucija sa Dodikom – ne srpskim narodom

Milorad Dodik ne može ostvariti ono što želi bez rata

Džaferović ističe da Milorad Dodik ne može ostvariti ono što želi bez rata.

“To je, blago da kažemo, ulazak u stanje sigurnosne destabilizacije koja može da na kraju krajeva završi i ratom. I to Dodik mora da zna. Mislim da su ga potpuno pogrešno nasavjetovali. On upravo zbog toga govori o mirnom razlazu, on govori o mirnom tzv. vraćanju nadležnosti. Nije to moguće uraditi. U ovoj državi, kao u svakoj drugoj, mora da postoji red. Krovni akt je Ustav BiH, pa onda državni zakoni, pa onda iza toga zakoni i odluke nižih nivoa vlasti koji moraju biti u skladu sa državnim Ustavom i državnim zakonima. Kako misli sutra, kada je u pitanju ovo indirektno oporezivanje, da to ostvari? Kada je u pitanju VSTV? Oružane snage BiH? Sve te institucije postoje i zadužene su, pogotovo kada je u pitanju pravosuđe i Oružane snage, da štite ustavni poredak BiH. To im je misija. I kako je moguće sutra da on recimo odstrani OS BiH sa teritorije RS-a bez sile? Kako je moguće da se spriječi državnoj policiji, SIPA-i da asistira Tužilaštvu BiH? Osim silom. Sila na silu, šta je to? A u ovoj državi, kako kažu neki, prašina je isuviše suha. Malo nedostaje u takvim situacijama da izbije neki incident i da onda se to kasnije prelije u neki opći sukob.”

Navodi da su svi koji rade u pomenutim institucijama dužni da poštuju zakon na kojem je utemeljeno djelovanje institucije u kojoj rade.

“U sprovođenju zakona ne razgovara se ni o kakvom etničkom kriteriju, nego se štiti ono što se mora štititi. I oni koji ne budu štitili, ako ima takvih a pretpostavka je da ih može biti, također čine krivično djelo. Proizvodi se jedan haos u koji se uvodi BiH. Ne znam da li je uopće razmislio šta čini i šta radi s ovim jer govori o miru, optužuje Komšića, a evo optužit će i mene, da mi govorimo o ratu. Evo neka dokaže kako je to moguće mirno uraditi. Nije moguće nikako jer je protuustavno, a mirno pogotovo nije moguće. Državna policija izvršava zakon na cijeloj teritoriji BiH. Ko će je spriječiti? On kaže da će ih istjerati. Kako? Je li to onda konfrontacija u obavljanju poslova između državne i entitetske agencije. Ja se nadam da će biti dovoljno mudrih i pametnih ljudi i u RS-u da se neće upuštati u to. Državni zakoni se moraju provoditi. Rat priziva onaj ko ruši ustavni poredak BiH. Nikakve nadležnosti na BiH nisu prenesene tek tako, samo nečijom unilateralnom voljom. To je sporazum svih nas u BiH. To je nešto što je urađeno na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tamo piše da je to moguće. Odlučeno konsenzusom, Dodikova politička stranka glasala za to. Ja sam svjedok tih događaja. I sada se kaže to je urađeno pod prisilom stranaca, mi se vraćamo na ‘96. godinu. Pa šta je sve prisilom urađeno ovdje u BiH do Dejtona? Želi li o tome da pričamo?

Dakle postoje zakoni ove zemlje koji su doneseni u potpuno regularnoj proceduri i oni se moraju poštovati. I to Dodik treba da zna. I ovo će ga koštati. Što se prije zaustavi, to će ga manje koštati. I moj mu je savjet da prestane s tim. Da deblokira institucije BiH, da one normalno rade svoj posao i da onda u Parlamentu BiH, u Vijeću ministara, u Predsjedništvu razrješavamo sva moguća pitanja. Naravno uz procedure i ponovo saglasnost svih nas, ako te saglasnosti ima. Niko ovdje ne može unilateralno povlačiti poteze. I pretendirati da to budu državne odluke. Možete imati svoje mišljenje o nečemu, ali sve dotle dok institucije BiH to ne verificiraju kao svoju odluku, to je samo vaše mišljenje.”

Mislim da stranci ne odobravaju ovo što Dodik radi

Kada je riječ o Mađarskoj kaže da Dodik traži sebi partnere, one koji će ga podržati i d aih nalazi u radikalnim, ksenofobnim i rasističkim politikama koje postoje unutar EU.

“One srećom nisu dominantne i neće to nikada biti ako EU uopće misli da svoju budućnost. To sve skupa je za njega možda značajno, za EU i za BiH to je potpuno beznačajno. Normalna BiH, BiH koja treba da se razvija na osnovu postojećeg okvira, država u kojoj će se razvijati ekonomija, osigurati ravnopravnost svih ljudi na cijeloj teritoriji BiH i svih naroda, država koja će ići putem EU i članstva u NATO savez je nešto što je opći konsenzus u svijetu.

I u Americi i u EU. Ne može mimo toga. Ne može Dodik, pa ni uz pomoć Orbana i nekih koji mu još pomažu, pobijediti cijeli svijet. Ako bi se to dogodilo onda je to katastrofa, onda je to kijamet. Ja mislim da do toga neće doći. Zvanično mi nismo sprječavali nikoga da dođe u BiH i nećemo sprječavati naravno ni gospodina Orbana. Još uvijek ne postoji informacija da je tražio sastanak sa članovima Predsjedništva BiH, ja ću se o tome naravno na vrijeme očitovati i donijeti odluku.”

Džaferović smatra da će biti manje štete po BiH što prije se uvedu sankcije Dodiku.

“Ja mislim da stranci ne odobravaju ovo što Dodik radi. Možda postoje pojedinci unutar institucija međunarodne zajednice koji možda blakonaklono gledaju na to što radi i pokušavaju da mu pomognu da se izvuče iz ove situacije. Ali generalno gledano mislim da je politika i EU i SAD-a takva da daje punu podršku i suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i to je politika koja osuđuje ove unilateralne poteze kojima se pokušava proizvesti haos u jednoj državi u kojoj je bio haos od ‘92. do ‘95. godine. Cijeli svijet još uvijek pred očima ima slike iz vremena garesije na BiH, masovnih zločina, genocida i sasvim je sigurno da je to nešto što normalan svijet neće dozvoliti.”

Čoviću nije u fokusu treći entitet

O izjavi Milorada Dodika nema BiH bez trećeg entiteta, kaže: “To je na tragu politike koju on ima sa gospodinom Čovićem i vidimo da ta osovina djeluje. Ja mislim da treći entitet u ovom trenutku nije u pozadini želja Dragana Čovića. Nešto je drugo sada ja mislim u pozadini, bar u ovoj fazi. U pozadini je ustvari želja da se, na neki način, učine dodatne etničke podjele u BiH u ovom trenutku, bar kada je u pitanju politika HDZ-a. Ne bih rekao da je u ovom trenutku, kada je agenda HDZ-a u pitanju, i treći entitet. Nemoguće je napraviti treći entitet u FBiH. Bošnjaci i Hrvati žive izmiješano u cijeloj Federaciji i hvala Bogu da je to tako. Treba tražiti načine normalnog funkcioniranja, zajedničkog života i moguće je to uraditi.

Ali to se ne radi na ovaj način na koji to radi HDZ, gospodin Čović, predsjednik Hrvatske Milanović. Treba jednostavno relaksirati odnose između Bošnjaka i Hrvata. treba krenuti od lokalne sredine, da vidimo kako ljudi žive i kako da to napravimo. Moguće je to uraditi. Da živimo zajedno, da se poštuju naše različitosti koje treba da predstavljaju naše bogatstvo i da se omogući da demokratija normalno funkcionira. Da niko nikoga ne može u bitnim stvarima preglasati. Ali i da se spriječi mogućnost koju danas ima HDZ i koju upotrebljava, da manjina na neki način suspenduje parlamentarnu demokratiju i diktira život većini.”

Na pitanje ima li mogućnosti da konačno dođe do dogovora kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona, odgovara: “Trebamo nastaviti da razgovaramo, ali mislim da prije svega treba da deblokiramo institucije BiH jer bilo kakav dogovor bez institucija i njegovog usvajanja i razmatranja u institucijama BiH ne služi ničemu jer to nije odluka, odluka je samo kad institucije BiH se o nečemu izjasne. Treba naravno razgovarati i treba, prije svega, implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Da li će u ovom trenutku doći do dogovora ili ne, teško je govoriti. Pretpostavljam da će nekada u januaru ti razgovori biti nastavljeni, ali nemamo nikakvih informacija na tu temu. Mislim da HDZ ide krivim putem. HDZ i oni koji podržavaju takvu politiku. Moraju se relaksirati unutrašnji odnosi. Ja sam nakon uvreda koje sam dobio od predsjednika Hrvatske poslao jednu poruku u ovom smilu. Da bi dobri odnosi između BiH i Hrvatske, koji su jako bitni i jako važni, relaksirali ukupne odnose unutar BiH. Zlonamjerno je to što je Dodik izjavio o trećem entitetu i uvjeren sam da je to i od hrvatske javnosti tako protumačeno.”

“Ja mislim da je na tragu onoga što je napisao visoki predstavnik moguće sjesti u Parlamentu i donijeti zakon koji će biti evropski, civilizacijski kakav je Inzkov. Neka se deblokira Parlament, neka se sjedne u Parlament, neka se u Parlamentu nađe rješenje koje je prihvatljivo za sve i kad se usvoji zakon u oba doma onda će visoki predstavnik povući zakon. Ali oni neće. Oni traže da se Inzkov zakon ukine, pa da onda sjednu da se dogovaraju i nikad da se ne dogovore. Njih ne interesuje dogovor nego ih interesuje ukidanje Inzkovog zakona. E to naravno neće moći tako da ide”, zaključio je Džaferović za Federalnu

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79