(VIDEO) Sarajevo ostaje bez pitke vode: Fekalije iz bjelašničkih apartmana na našim stolovima!

Rađena su tri testa, a prilikom jednog se boja, koja je 5. decembra ubačena u šaht pored ceste u Babinom Dolu na Bjelašnici, pojavila u Hrasničkom vrelu 18. decembra. Voda sa Hrasničkog vrela, 50 litara u sekundi, završava u vodi koju pije Sarajevo

Ispitivanje kvaliteta vode koje radi JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo sa izvorišta rijeke Bosne iz septembra 2020. godine ukazala su na prisustvo patogenih bakterija i preporuku da nije za piće. Stručni tim tražio je postavljanje table s natpisom VODA NIJE ZA PIĆE.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Crna Hronika BiH (@crnahronikabih)

Zagađenja su posljednjih desetak godina redovno uočljiva u uzorcima sa Vrela Bosne, jednom od izvorišta u Sarajevskom polju, odakle se uglavnom vodom snabdijeva Sarajevo. Kanalizacioni sistemi su nejaki da sa bjelašničkih apartmana sprovedu sadržaj. Pucaju, preljevaju fekalije i slijevaju se na izvorišta. Progresija kojom se grade naselja na ovoj planini upućuje na to da će glavni bh. grad kroz nekoliko godina piti flaširanu vodu. Iako time ne završava šteta koju nam nosi neplanska gradnja na planinama.

NAJVEĆI PROBLEM KANALIZACIJA IZ APARTMANA

Ipak, načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo štanca građevinske dozvole za nove prazne apartmane na Bjelašnici, ne mareći što je svake godine snijega sve manje i sve manje mjesta blizu staze. Na pitanje Inforadara kakve benefite lokalnoj zajednici donosi masovna gradnja u netaknutoj prirodi, Berilo lakonski odgovara kako je „angažovana značajna građevinska operativa sa velikim brojem uposlenih radnika koji su kroz svoja primanja omogućili egzistenciju svojoj porodici, a istovremeno kroz plaćanje doprinosa punili i druge fondove.“

Foto: Zgradurine i apartmani na Bjelašnici niču kao gljive poslije kiše

Općina Trnovo ostaće zapamćena po većem broju glasača nego stanovnika na prethodnim izborima, a njen načelnik je do danas promijenio čak tri stranke. Nakon SBiH i SDP-a, Ibro se pronašao u SDA.

Berilo kao uspjeh navodi i “izgradnju infrastrukturnih i građevinskih objekata na površini od 336 km2“.

„Uradili smo oko 250 km asfaltnih puteva, 43 vodovoda dužine 108 km, doveli prirodni gas na Bjelašnicu, izgradili škole, ambulante, domove kulture, sportsku infrastrukturu, izvršili rekonstrukciju velikog broja stambenih objekata za stanovništvo koje je bilo protjerano“, kaže načelnik Trnova za Inforadar.

Trnovo je locirano na planinskim obroncima Bjelašnice, Igmana, Visočice, Treskavice i Jahorine. Danas broji oko 1.300 stanovnika, a prema riječima načelnika ove godine su upisali osmoro djece u prvi razred.

“Najveći problem je kanalizacija iz apartmana, koja se priključuje na glavni odvod, kao i oborinske vode. Taj je kolektor bio začepljen godinama i ja sam upozoravao na to, ali niko nije reagovao. Sve fekalne vode išle su prema Vrelu Bosne. Iako su to svi znali, nadležni su izdavali dozvole za gradnju”, izjavio je Sedik Selimović, radnik ZOI-a, za Dnevni Avaz još davne 2010. godine.

Nakon što je 2010. Zavod za javno zdravlje Kantona Sarajevo i zvanično otkrio fekalne bakterije u izvorskim vodama Vrela Bosne (iz kojih se preko 300 litara svake sekunde upumpava u sistem sarajevskog vodovoda), skoro sedam miliona KM javnog novca, radi se uglavnom o sredstvima Fonda za okoliš FBiH, do sada je potrošeno na popravak kolektora kojim se kanalizacija iz nekoliko stotina apartmana izgrađenih u Babinom dolu na Bjelašnici dovodi do Hadžića.

Umjesto da troškove snose zagađivači, investitori-graditelji apartmanskih naselja i oni koji su im izdali dozvole, korišten je novac Fonda. Za sada je samo u svrhu popravka kanalizacije, na svakog “povremenog” stanovnika bjelašničkog apartmana, potrošeno preko 5.000 KM javnog novca.

Još 2017. godine tadašnji premijer KS Elmedin Konaković rekao je da je Općina Trnovo ponudila kvalitetan i kompletan projekt za gradnju garaže.

“Garaža će biti komercijalnog karaktera, profit ćemo dijeliti srazmjerno uloženim sredstvima. Posebno je bitna onima koji na Bjelašnici kupuju apartmane da imaju riješen i problem parkiranja. U svakom slučaju, donijet će novu vrijednost Trnovu i KS”, kazao je tada Konaković.

Foto: U januaru 2018. vođena vrlo znakovita rasprava na forumu portala Klix.ba

Konaković je potpisnik prijedloga odluke o izgradnji garaže na lokalitetu Srebrena lisica, kojeg je usvojila Skupština Kantona Sarajevo (SKS). Uz njega potpisnici su i ministar saobraćaja Muharem Fišo i tadašnja predsjednica SKS Ana Babić. U isto to vrijeme nije donesena ni privremena odluka o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje, koje su dužni prema Zakonu o vodama KS i drugim zakonima.

Iako više puta pozivan, Konaković nije odgovorio na naše pozive kako bismo ga upitali o odgovornosti za dalju štetu po vodu za piće i devastaciju planina.

Dolaskom vlasti Edina Forte započeti projekti su nastavljeni. Konkretno, izgrađen je dodatni krak od Babinog Dola preko Igmana do Hadžića na gasovodu Bjelašnica – Hadžići. Ishodište gasovoda su apartmani na Bjelašnici. Čime je opravdana ta investicija, pitali smo novog-starog premijera KS.

“Projekat izgradnje dodatnog prstena u infrastrukturi za distribuciju plina je moja vlada 2018. naslijedila i on je suštinski bio potpuno spreman. Ocijenili smo da je ta infrastruktura opravdana iz razloga potpuno nevezanih za apartmane na Bjelašnici. Prevagnuli su argumenti sigurnosti i održivosti cijele plinske mreže u Kantonu Sarajevo, a to se posebno odnosi na već postojeći priključak u opštini Hadžići. Tada smo odobrili realizaciju”, kaže Forto za Inforadar.

I DALJE BEZ OKOLIŠNE DOZVOLE

Na Bjelašnici su izgrađena 34 objekta sa 1.074 apartmana, a trenutno je u izgradnji 11 objekata sa 275 apartmana. Od samog početka gradnje 2005. godine, zbog veličine apartmanskog naselja, koje je još tada prešlo prag od pet hektara, obavezni uslov za gradnju je bilo izdavanje okolišne dozvole, koju izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Foto: Nikao potpuno novi grad na Bjelašnici

Okolišna dozvola nikada nije izdata. Na brojne prijave udruženja građana Federalna inspekcija ništa nije uradila da ovo spriječi. Građevinski lobiji bez sumnje uzimaju najmasniji dio kolača, a ko su zapravo vlasnici apartmana na Bjelašnici?

Kada čitate podatke sa katastar.ba, zvanične baze Federalne uprave za geodetske i imovinsko – pravne poslove, kao da listate novine.

Sebija Izetbegović, sa apartmanom i dvije pomoćne prostorije, komšinica je Senke Mesihović-Dinarević, tajkun SDA Alija Budnjo (vlasnik kompleksa hotela na Ilidži), MITA Group, Jusuf Zahiragić (suprug sutkinje KS Sarajevo Adise Zahiragić), Rusmir Mesihović Šanko, Amela Čampara (supruga Aljoše Čampare), profesorica Lamija Tanović, profesor Suad Kurtćehajić, Enisa Bekto (kćerka goraždanskog privrednika Redže Bekte) političar Nizar Zaćiragić (DF), Amar Arslanagić (jedan od direktora kompanije “Bosnalijek” kojem se sudi u ovoj aferi) i brojni drugi.

Foto: Faksimil pregleda dijela vlasnika apartmana iz katastra

Alija Budnjo i Sebija Izetbegović: Kolege u stranci, komšije na Bjelašnici

Voda kojom se snabdijevaju apartmani pumpa se iz Hrasnice vodovodom dugim oko 15 km, koji savlada preko 700 m visinske razlike. Godine 2017. započela je gradnja još jednog vodovoda kojim će stanovnici apartmana dobiti jednu od najčistijih voda u BiH – sa izvorišta Rakitinice. Preko pet miliona KM javnih sredtsva je potrošeno je za te namjene. Iste te godine za rekonstrukciju vodovodne mreže u Sarajevu iz budžeta je izdvojeno svega 1.000 KM. Pri tome je cijena koju za vodu i kanalizaciju plaćaju vlasnici apartmana ista kao i za građane Sarajeva, iako iz Vodovoda tvrde da bi trebala biti pet puta viša.

Prije petnaest godina, kada je tek krenula izgradnja apartmana, još dva miliona našeg novca je potrošeno na izgradnju gasovoda od Hrasnice do Bjelašnice kako bi se omogućilo zagrijevanje apartmana u Babinom Dolu na prirodni gas. U 2017. potrošeno je 18 miliona za nove žičare i vještački snijeg. Za to vrijeme jedini javni objekat koji je napravio Kanton u gradu je Bazen Otoka. 

Gruba procjena je da je iz budžeta Kantona Sarajevo na Bjelašnicu do sada potrošeno između 30 i 40 miliona KM, na skijalište koje, zbog klimatske krize, nema nikakvu perspektivu.

Ovaj kolosalni zahvat u džepove naroda da bi se napravili bolji uslovi za bogataše odvija se godinama javno uz odobravanje medija sa naslovima o uspješnim građevinskim poduhvatima i širenju turističke ponude.

Prostornim planom BiH 1981-2000, zbog velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta i pejzažnih vrijednosti, prije više od 30 godina bila je planirana zaštita područja Igmana, Bjelašnice, Treskavice i Visočice. Urađene su i brojne studije, a 2008. godine pokrenut je i petogodišnji projekat Svjetske banke, vrijedan šest miliona dolara, koji je, između ostalog, trebao pomoći uspostavu Nacionalnog parka Bjelašnica, Igman, Visočica.

GRAĐEVINSKI LOBIJI HARAJU BJELAŠNICOM

Međutim, umjesto nacionalnog parka, čijom uspostavom bi bila zaštićena i izvorišta pitke vode u Sarajevskom polju, dobili smo izgradnju novih stambenih objekata. Sve je počelo kada je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown “otkrio” ljepote planina i pozvao investiture na ulaganje. Ipak, domaći vlastelini su dali melosa u gradnji i Bjelašnica se više ne može nazvati ni lijepom, pored toga što je devastirana, nesfunkcionalna i propusna materija za slijevanje fekalija iz apartmana i restorana na naše stolove.

U decembru 2010. godine rađen je jedan od tri testa pri kojem je ubačena boja 5. decembra u šaht pored ceste u Babinom Dolu na Bjelašnici, a pojavila se u Hrasničkom vrelu 18. decembra. Voda sa Hrasničkog vrela, 50 litara u sekundi, završava u vodi koju pije Sarajevo.

Na pitanje kako komentira nalaze Zavoda za javno zdravstvo KS iz septembra 2020. koji ukazuju da voda u rezervoarima sa područja Vrela Bosne nije zdrava za piće jer sadrži fekalne bakterije i visoke koncentracije Escherichie coli, Enterococcusa, Pseudomonas aeruginosa bakterije, a pogotovo jer se radi o fekalijama iz apartmana, Berilo je odgovorio:

“Ne mislimo da smo nadležni da komentiramo upit, ali mislimo da je Zavod za javno zdravstvo KS ozbiljna institucija i nikako ne bi dopustio trovanje građana Sarajeva a da ne bi identifikovao i otklonio probleme na Vrelu Bosne. Što se tiče pitanja koje se odnosi na fekalije iz apartmana Babinog Dola, možemo Vas obavjestiti, a to i sami možete provjeriti, da su kanalizacioni i separatni sistemi na Babinom Dolu izgrađeni po najsavremenijim metodama i materijalima, tako da fizički nije moguće da bilo koja fekalna kap ode u zemlju na Babinom Dolu. S druge strane obavještavamo vas da podzemne vode sa Babinog Dola ne idu na Vrelo Bosne”.

Ipak, stvarnost je drugačija. Berilo se ne smatra odgovornim za štetu koja je napravljenja. On i ne vidi štetu, već prepoznaje trenutke kad se pozvati na struku.

“Navodi da se objekti svojom arhitekturom ne uklapaju u ambijent u kojem su napravljeni nisu utemeljeni. Sve projekte su radili stručni ljudi iz oblasti arhitektonskog projektovanja, a to su – Izet Arslanagić, Faruk Kapidžić (ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, op. a.), Enes Džananović, Amir Vuk Zec, Faruk Pirić, Vedad Kasumagić, Igor i Sanja Grozdanić, Kenan Brčkalija, Hasan Ćemalović, Adnan Omerović, Nihad Babović i drugi”, saopćili su iz Općine Trnovo.

Podsjećamo da je srednja godišnja temperatura na Bjelašnici u zadnjih 100 godina porasla za skoro dva stepena. Ukoliko se projekcije rasta temperature usred globalnog zagrijavanja pokažu tačnim, tek malobrojni gradovi će moći ugostiti Zimske olimpijske igre. Sarajevo je u riskantnoj skupini već od 2050.

Foto: Do koje je mjere neplanska gradnja u ekspanziji svjedoče i ove arhivske fotografije iz 2012. jer je današnja Bjelašnica neprepoznatljiva

Inače, skijališta na sarajevskim olimpijskim planinama nikada nisu imale dobre poslovne rezultate. Višemilionski su gubici i na Jahorini i na Bjelašnici. Pogrešna ulaganja u šestosjede na Jahorini nisu spriječila istu grešku na Bjelašnici. Po međunarodno prihvaćenoj definiciji, skijaški centar se smatra “snježno pouzdanim” ukoliko je u sedam od 10 zima za skijanje dostupan sloj snijega od barem 30 do 50 cm, u trajanju od najmanje 100 dana između 1. decembra i 15. aprila.

I Bjelašnica i Jahorina su po odredbama prostornih planova entiteta definisani kao zaštićena područja.

Proglašenje prostora zaštićenim bi vodilo kreiranju mnogih novih prilika za opstanak i razvoj seoskih zajednica i stvaranje novih, održivih radnih mjesta, kao što je to slučaj širom svijeta. Zaštiti ovo područje, znači ostaviti vodu svojim unucima. Jačima od te obaveze ispostavili su se građevinski lobiji prenosi Inforadar.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79