Višemilionsko punjenje budžeta ili novi politički rat: SDA traži uvođenje PDV kladionicama u BiH

Da li kladionicama u BiH treba uvesti PDV i da li će se time postići višemilionski prihodi u budžetu ili će ova tema poslužiti za nastavak političkih potkusurivanja, prvenstveno na relaciji SDA i HDZ?

Ovaj prijedlog će se uskoro naći pred poslanicima u Parlamentu BiH.

Da kladionice trebaju plaćati PDV mišljenja je SDA, čiji su poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH uputitili u proceduru Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. Tim je prijedlogom predviđeno brisanje člana 25 tačka 7. postojećeg zakonskog rješenja, kojom se od plaćanja PDV izuzima djelatnost organizovanja igara na sreću.
Politika vs. ekonomija

U obrazloženju prijedloga se ističe da je način oporezivanja igara na sreću, u odnosu na druga dobra i usluge koje su predmet oporezivanja, nepravičan i neodrživ, te da je neprihvatljivo da se po jednakim stopama oporezuju osnovni prehrambeni proizvodi, medicinska oprema i lijekovi ili školski pribor, a da igre na sreću ostanu oslobođene plaćanja PDV.

SDA procjenjuje da bi se usvajanjem ovih izmjena Zakona o PDV na godišnjem nivou prikupilo oko 150 miliona KM.

Iako ovaj prijedlog na prvu zvuči logično i posve primamljivo, analitičari su mišljenja da je inicijativa SDA osuđena na propast. Vjeruju da su toga svjesni i u najvećoj bošnjačkoj stranci, ali da uprkos tome insistiraju na ovoj temi iz političkih, a ne ekonomskih razloga.
Korisnije teme

Isto mišljenje dijeli i poslanica u Predstavničkom domu PS BiH i ekonomista Mira Pekić, koja ističe da bi bilo nemoguće odrediti osnovicu oporezivanja na koju bi se obračunavao PDV na usluge koje obavljaju prerađivači igara na sreću.
Mira Pekić

– To je veoma teško tehnički izvesti jer s jedne strane za PDV i oporezivanje PDV mora da postojati promet dobara i usluga. U ovom slučaju ishod igre na sreću zavisi od nekog budućeg događaja. Ta oblast nije čak ni fiskalizovana, dakle nemaju fiskalne kase, što dodatno otežava ovu priču – obrazlaže Pekićeva.

Ona ističe da bi bilo mnogo korisnije i bolje da SDA zajedno sa svojim koalicionim partnerima iz SNSD i HDZ uradi nešto po pitanju predloženih postojećih zakonskih rješenja i inicijativa.
Crno tržište

Jedna od njih je i inicijativa PDP o smanjenju PDV na usluge u ugostiteljstvu, prevozu putnika i turizmu.

– Ukoliko već žele da pomognu privredi, trebaju se baviti time ili nekom od inicijativa koja je bila predložena od strane njihovih poslanika, a koja se ticala pomjeranja roka plaćanja PDV na kraj mjeseca. Ovim prijedlogom za kladionice ne vidim da će se rasteretiti privreda. Osim gore navedenog, dodatan problem kod prijedloga SDA jeste i crno tržište. Mislim da bi se trebalo više fokusirati na smanjenje crnog tržišta u ovoj oblasti. Bojim se da ćemo bilo kakvim tehničkim pokušajima uvođenja PDV to crno tržište još povećati – smatra Pekićeva.

Kao primjer navodi uvođenje akciza na duvanske proizvode, koje su povećane u zadnje dvije godine, a zajedno s njima i crno tržište duvanskih proizvoda.

Pekićeva smatra da iza prijedloga SDA stoji pokušaj političkog obračuna i uslovljavanja, prvenstveno HDZ, ako se uzme u obzir da u Federaciji BiH već postoje međusobni politički obračuni kada su u pitanju priređivači igara na sreću.
“Nemoguće utvrditi osnovicu”

Ekonomski analitičar Slaviša Raković, takođe, vjeruje da navedeni prijedlog služi u svrhu političkih prepucavanja, a ne realne procjene.

On ističe da je potpuno bespredmetna rasprava o tome da se uvede PDV, jer kladionice ne predstavljaju ni uslugu ni promet proizvoda, niti je moguće utvrditi osnovicu.

– Ovo mi više izgleda kao diverzija iz jednog političkog kruga u BiH da se o nečemu raspravlja i da se nešto populistički radi. Imate tri političke struje, od koje su dvije omogućile kockanje, a jedna želi sad nešto da ograniči. Postavlja se pitanje šta je uopšte osnovica za taj PDV. Znamo da je kladionicama oporezovan dobitak, i to je jedino što se može oporezovati. Ovo je potpuno promašena priča – stava je Raković.
Izgubljena humanitarna nota

Raković ističe da bi se mogla otvoriti rasprava zašto su kladionice potpuno predate u privatni sektor i zašto je izgubljena humanitarna nota koju su imale državne lutrije.

Upitao je i zašto kladionice nisu obavezne da učestvuju bar jednim dijelom dobiti u humanitarnim akcijama.

– Zašto uopšte klađenje i kladionice postaju veliki problem našeg društva? Znamo da kladionice imaju više prodajnih mjesta nego pošte ili banke ili bilo koja druga organizacija. Imaju čak više kancelarija nego što ih ima država – ističe Raković za Srpskuinfo.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79