Vlada Federacije nije uradila dovoljno da pomogne privredi!

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jeste nešto uradila u smislu pomoći privredi u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa. Ali, nije uradila dovoljno, kazao je, između ostalog, u intervjuu za „Dnevni avaz“ Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije.

Ekonomske posljedice

Kako iz pozicije poslodavca komentirate trenutnu ekonomsku situaciju u BiH? Koliko je pandemija koronavirusa utjecala na poslovanje bosanskohercegovačkih kompanija?

– Ekonomske posljedice pandemije koronavirusa osjeća kompletna svjetska privreda. Tako i privreda BiH. Naravno, postoje industrijski sektori koji su više pogođeni, poput turizma i ugostiteljstva, prijevoza putnika, kao i oni na koje koronavirus nije snažno utjecala, naprotiv. Ako pogledamo statističke podatke, izvoz je pao za oko 15 posto, a uvoz za oko 17 posto. Broj zaposlenih u FBiH je u odnosu na isti period prošle godine manji za 12.000, što je oko 2,5 posto ukupnog broja zaposlenih.

Direktor Fonda penzionog osiguranja FBiH je objavio da su prihodi Fonda u ovoj godini pali za 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Sve to ne zvuči mnogo, ali svi zajedno moramo učiniti sve da zaustavimo otkaze, da se privredi pomogne da prebrodi ovu krizu, kojoj se ne nazire kraj.

Također, moram istaknuti da je teret krize do sada u cijelosti podnio realni sektor, za razliku od javnog sektora, za koji pandemija koronavirusa kao da ne postoji. Naravno, i u javnom sektoru se mora povesti računa o onima koji u periodu koronavirusa rade sve da se njegovo širenje zaustavi, poput zdravstvenih radnika, ali smo svjesni činjenice da postoji značajan dio javnog sektora koji bi se mogao i morao solidarizirati sa zaposlenicima u realnom sektoru.

Kako komentirate „korona zakon“ Vlade FBiH i njegovu realizaciju?

– Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica FBiH ili „korona zakon“ u trenutku kada je donesen bio je solidno koncipiran, na način da se pomogne svim firmama koje su zbog koronavirusa imale pad prometa od 20 posto i više u odnosu na isti period 2019. godine.

U početku se govorilo da će pravo na subvencije za doprinose na minimalne plaće imati oko 320.000 zaposlenih u realnom sektoru, a na kraju su subvencije isplaćene za oko 180.000 zaposlenih, za što je izdvojeno oko 90 miliona KM.

Poznato je da je u rebalansu budžeta za ovu budžetsku stavku namijenjeno 480 miliona KM. To sve govori da se radilo o lošoj procjeni. Iz Udruženja poslodavaca smo se zalagali da zakon ima širi obuhvat, da bude fleksibilniji, da se subvencije za doprinose ne isplaćuju za minimalne, nego za isplaćene plaće. Nakon tri mjeseca zakon se prestao primjenjivati, a naš stav je da se on komotno mogao primjenjivati do kraja 2020. godine.
Olakšati privredi

Kako ocjenjujete djelovanje Vlade FBiH u ovoj krizi? Jesu li se snašli, jesu li mogli bolje?

– Vlada Federacije jeste nešto uradila u smislu pomoći privredi u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, ali nije uradila dovoljno. No, ovdje ne smijemo zaboraviti ni druge nivoe vlasti. Kao što je poznato, na nivou države Bosne i Hercegovine nije donesena nijedna mjera s ciljem olakšanja poslovanja privrede u uvjetima koronavirusa. Poznato je da je u Parlamentu BiH odbijen i prijedlog izmjene Zakona o PDV-u BiH, kojim bi se porez na dodatnu vrijednost plaćao posljednjeg dana u mjesecu, a ne 10., kao što je sada slučaj.

To bi barem malo olakšalo privredi. Zatim u FBiH imamo kantone koji su od MMF-a dobili oko 200 miliona KM. Prema našim saznanjima, do sada je za pomoć privredi od kantonalnih vlada potrošeno oko 100 miliona KM, a šta je s preostalih 100, mi ne znamo i nismo optimisti da će taj novac biti potrošen za pomoć privredi.

Kako gledate na najavu novog zatvaranja ekonomije? Koliko bi to bilo pogubno za privredu? Ima li istine u tome da bi u slučaju novog zatvaranja došlo do otpuštanja i do 50.000 radnika?

– U vrijeme kada se desilo prvo zatvaranje u martu i aprilu ove godine kompanije iz realnog sektora su još imale vlastite rezerve kojima su nastojale koliko-toliko osigurati nastavak proizvodnih procesa. Pa ipak je u tom periodu u Federaciji bez posla ostalo oko 25.000 ljudi. Novo zatvaranje bi donijelo još teže posljedice, još veći broj otkaza. Ne bih da licitiram da li bi to bilo 50.000, manje ili više.

Reformski zakoni

U posljednje vrijeme ste kao udruženje vrlo aktivni. Koje izmjene zakona tražite i zbog čega?

– Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica FBiH, uspostavljanje garancijskog fonda FBiH, drugi paket mjera za pomoć privredi u FBiH – sve su to privremene mjere, koje trebaju pomoći da se prevlada trenutna kriza. Ali, ono što privredi FBiH treba jeste donošenje reformskih zakona i suštinske promjene poslovnog ambijenta radi njegovog poboljšanja i rasterećenja privrede.

U ovome trenutku, prioritetnim smatramo donošenje zakona o doprinosima FBiH kojima bi se stopa doprinosa smanjila na 30 posto, zatim zakona o porezu na dobit FBiH, kojim bi reinvestiranje bilo oslobođeno plaćanja poreza na dobit i povećanje minimalne plaće u FBiH. S tim što bismo, uz uvjet da stope doprinosa budu smanjene na 30 posto i reinvestiranje dobiti oslobodi plaćanja poreza na dobit, mogli govoriti o značajnijem povećanju minimalnih plaća.

Donošenje ovih zakona predstavljalo bi pravi poticaj razvoju i poboljšanju poslovnog ambijenta u smislu privlačenja stranih investitora. U Udruženju poslodavaca FBiH mislimo da je sada pravo vrijeme za donošenje ovih reformskih zakona. Iz prostog razloga što je pandemija koronavirusa promijenila lance snabdijevanja i sve je više kompanija iz zapadne Evrope koje žele i namjeravaju izmjestiti svoju proizvodnju s dalekog istoka na njima bliže destinacije.

A, geografski najbliži i cjenovno najprihvatljiviji im je region zapadnog Balkana. Zbog toga mi u Bosni i Hercegovini moramo učiniti sve kako bismo kroz povoljan poslovni ambijent, olakšice za investicije i rasterećenu privredu privukli što više investicija, ulaganjem u nove tehnologije našu privredu učinili konkurentnijom, otvorili nova radna mjesta i zadržali mlade i perspektivne kadrove.
Paket mjera Vlade FBiH drugačije je koncipiran

Koje su još mjere trebale biti donesene? Kako komentirate drugi paket Vladinih mjera donesen nakon „korona zakona“?

– Mislim da sam dijelom odgovorio na vaše pitanje u smislu važenja zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica FBiH, njegovog trajanja, obuhvata kompanija, odnosno, zaposlenika, isplata subvencija za doprinose na iznos isplaćenih, a ne minimalnih plaća.

Što se drugog paketa mjera Vlade FBiH tiče, on je drugačije koncipiran, ciljano se ide na pomoć industrijskim sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom virusa COVID-19, za šta je namijenjeno 90 miliona KM, te još 10 miliona KM za zdravstveni sektor.

Vjerujem da će ove subvencije pomoći naročito turističkom sektoru, koji bi bez ove pomoći bio na izdisaju, a situacija je i sada veoma teška. Posebno je značajan poticaj izvozno orijentiranim kompanijama i nekako mislim da je poticaj tim firmama najpotrebniji, jer je izvoz ono što generira rast, sigurna radna mjesta, pa i zapošljavanje.

 


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79