Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je da će se on lično angažirati na oživljavanju Berlinskog procesa i obećao da će u drugoj polovini godine Njemačka organizovati novi sastanak lidera Zapadnog Balkana.
Još sredinom protreklog mjeseca, njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da se Njemačka zalaže za što skoriji početak pregovora o članstvu u EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a to je prije nekoliko dana kazao i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Također je kazao da će se Njemačka ponovo angažirati na projektu regionalnog povezivanja poznatom pod nazivom Berlinski proces, što je direktna konkurencija Vučićevoj inicijativi “Otvoreni Balkan”.
U okviru Berlinskog procesa, do sada je održano šest samita, u Berlinu (2014. godine), Beču (2015), Parizu (2016), Trstu (2017), Londonu (2018) i Poznanu (2019), i na svakom sastanku sudjelovale su sve države Zapadnog Balkana: Srbija, Crna Gora, Albanija, Koosvo, Sjeverna Makedonija i BiH.
Pandemija koronavirusa zamrznula je Berlinski process, a taj vakum iskoristio je Vučić da promovira vlastitu inicijativu Otvoreni Balkan, kao surogat za Berlinski proces iza kojeg je stavljen pozamašni finansijski fond od oko 29 milijardi eura. Vučić je za svoju inicijativu uspio zagrijati samo dvije države Zapadnog Balkana – Albaniju i Sjevernu Makedoniju – obje na vrhu liste za ulazak u Evropsku uniju. BiH i Crna Gora su u dosluhu s njemačkom diplomatijom ostale po strani, znajući da će se ponovo aktivirati Berlinski proces.
Njemački kancelar Olaf Scholz u srijedu naveče je, nakon odvojenih susreta u Berlinu s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i Albinom Kurtijem, premijerom Kosova, najavio da će se on lično angažovati da se Berlinski proces nastavi i tim povodom je istakao da će u drugoj polovini godine Njemačka organizovati novi sastanak lidera Zapadnog Balkana te da će u narednih nekoliko sedmica posjetiti region. Prema pisanju banjalučkih “Nezavisnih novina”, kao osnovni motiv za ovu odluku, Scholz je naveo ubrzanje evropskog puta zemalja zapadnog Balkana.
“Činjenica da ovo smatram realno dostižnim za mene je osnovni motiv što sam spreman i da svojim ličnim angažmanom ponovo aktiviram Berlinski proces i tako dam doprinos da za sve zemlje zapadnog Balkana postoji perspektiva, koja se zove Evropa. Ta Evropa, to članstvo u EU, ne smije da bude neka daleka perspektiva, već želim da se potrudim da to bude ubrzano”, rekao je Scholz nakon sastanka s Vučićem, prenose Nezavisne novine.
Dodao je da je trenutno najvažniji projekt u regionu stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), a posebno ubrzano sprovođenje ugovora o slobodnom kretanju ljudi i regionalnom priznanju diploma, što su dva cilja na kojima je radila i bivša kancelarka Angela Merkel, ali bez vidljivog uspjeha.
“Nezavisne novine” također piše da ova najava predstavlja veliku promjenu njemačke politike, i da će to biti veliki udar na Vučićev projekat “Otvoreni Balkan”.
S obzirom na to da je jedina regionalna inicijativa s istim ciljom, a koja trenutno ima djelimičan uspjeh, “Otvoreni Balkan”, koju su inicirali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija i to uz ohrabrenje Vlade SAD-a, dok su Kosovo, BiH i Crna Gora uzdržani prema njoj.
Podsjećanja radi, Gabriel Escobar, specijalni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan, prilikom nedavnog razgovora s nekoliko bh. medija u Ambasadi SAD-a u BiH, izjavio je da je pozicija SAD-a pragmatična, odnosno da podržavaju “Otvoreni Balkan” sve dok on povezuje sve zemlje regiona.
Prije nekoliko mjeseci jedan važni evropski diplomata “Nezavisnim novinama” rekao je da EU očekuje da se “Otvoreni Balkan” pretoči u evropski projekt Zajedničkog regionalnog tržišta, iz čega se može zaključiti da Brisel na “Otvoreni Balkan” ne gleda blagonaklono.
Vučić je nakon sastanka sa Scholzom izjavio da Srbija nema veliki manevarski prostor kad je u pitanju ono što Njemačka očekuje u vezi s regionom s obzirom na veliki značaj njemačke ekonomije na Srbiju.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka i dobra poznavateljka njemačke politike, takođe kaže da je ova Scholzeva odluka iznenađenje, a slaže se i da je ovo udarac za “Otvoreni Balkan”.
“Veoma bitno u ovom kontekstu je potenciranje približavanja EU perspektive i ubrzanom članstvu u EU. Sasvim sigurno je prepoznato udaljavanje u većini ovih zemalja, promjena raspoloženja i promicanja anti-EU vrijednosti, što je posebno u kontekstu rata u Ukrajini postalo opasno i za samu Evropu”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
