Policajac Vedran Matović je krajem 2016. godine osuđen na osam mjeseci iza rešetaka zbog korupcije. Svoju kaznu je otkupio, iza rešetaka nije morao ići, ali je nakon presude dobio otkaz.
Sada bi se mogao vratiti na posao jer je u međuvremenu dobio tužbu protiv svog poslodavca, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Tuzlanskog kantona (TK). Sud je objasnio da nije bilo razloga za otkaz jer Matović nije bio iza rešetaka.
Osuđeni na kratke pritvorske kazne u Bosni i Hercegovini (BiH) mogu otkupiti slobodu, odnosno zamijeniti kaznu novčanom. Sudovi su za dvije godine osuđenicima dozvolili da 263 godine iza rešetaka otkupe za skoro 9,3 miliona KM.
Dan iza rešetaka su računali u rasponu od 13,8 do 100 KM. Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da sav ovaj novac još nije uplaćen jer osuđeni odugovlače ili plaćaju u ratama.
Među onima koji su platili da ne bi otišli na mjesto gdje im je mjesto su i javni službenici i funkcioneri, osuđivani uglavnom zbog korupcije. Polovina njih je prije presude imala sa tužiocima dogovor o priznaju krivice, a zauzvrat su dobili male kazne koje su mogli otplatiti i ostati na slobodi. Neki od njih su se nakon otkupa kazne vratili na poslove na kojima su i počinili krivična djela.
Majka preminulog dječaka Irma Redžepović je bila šokirana kada joj je novinarka CIN-a pokazala dokumente o zamjeni kazne i uplatnicu.
„Po ovome svemu, jedan život je ništa. (…) Neko plati i sjedi kod kuće, a toga djeteta više nema“, rekla je kroz plač.
Pogodnosti za povratnike
Mogućnost zamjene kazne novčanom posebno je dobro došla višestrukim osuđenicima. Bivši federalni parlamentarac Hasan Samardžić je svoju slobodu otkupio dva puta, a koštala ga je ukupno 37.000 KM.
Prvo je tužiocima priznao da je u ljeto 2014. sa tadašnjim direktorom Fondacije „Odraz“ Ivanom Knezovićem tražio mito od privatnika Borisa Horvata kako bi mu Fondacija odobrila kredit Svjetske banke. Zakonom je za ovo djelo predviđena kazna do pet godina iza rešetaka.
Samardžić kaže za CIN da se dogovorio sa Tužilaštvom Unsko-sanskog kantona kako bi dobio kaznu koju može otplatiti: „Jer sam znao da do godinu dana mogu zamijeniti kaznom finansijskom“.
Početkom 2016. godine je osuđen na Općinskom sudu u Velikoj Kladuši na osam mjeseci zatvora, što je otkupio za 19.000 KM.
Glasnogovornica Tužilaštva Irena Marjanović je u dopisu CIN-u navela da je dogovor zaključen nakon Odluke Kolegija i da zamjena kazni „ne može biti od značaja za pregovaranje o krivnji“.
Privrednik Horvat ne želi razgovarati o ovome. „Nisam ja za ikakve priče. Nema države, nema zakona“, rekao je kratko.
Samardžić je i prije ovoga imao probleme sa zakonom. Sud BiH ga je sredinom 2013. godine osudio na šest mjeseci jer je pred opće izbore 2010. godine nudio biračima iz Cazina po 100 KM da glasaju za njega i druge kandidate Narodne stranke Radom za boljitak. Nakon tih izbora je postao zastupnik u Federalnom parlamentu. Kaže da je na prijedlog advokatice podnio zahtjev za zamjenu kazne koja ga je tada koštala 18.000 KM.
Nezvanično: Lišen slobode Sreten Popović u okviru istrage o likvidaciji Krunića
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
