Za šta se danas koriste skloništa u BiH

Tokom agresije na BiH, javna skloništa su bila drugi dom za građane. Većina njih danas je devastirana, dok ona postojeća u stambenim zgradama uglavnom su pretvorena u privatna odlagališta. Nadležni u određenim gradovima već su pokrenuli procedure da se ona učine funkcionalnim.

Sklonište podrazumjeva dvonamjenski ili poseban objekat koji se koristi za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od vazdušnih, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih napada, zatim upotrebe radioaktivnih, hemijskih i bioloških sredstava, odnosno nastanka opasnosti od tih sredstava usljed tehničko – tehnoloških nesreća, kao i za smještaj evakuisanih građana u slučaju prirodne i druge nesreće.
Nažalost, značaj skloništa devdesetih godina osjetili su građani u Bosni i Hercegovini, u periodu agresije na našu zemlju. Prostorije s posebnom namjenom, duži vremenski period predstavljale su doslovno drugi dom za građane koji su na takav način čuvali svoje živote usljed agresorskih napada.

Uz smirivanje ratnih dejstava došlo je i do prestanka upotrebe skloništa, koja su se uglavnom nalazila u podzemnim prostorijama stambenih zgrada, a takvi objekti danas su uglavnom zapušteni. Dok su neka pretvorena u smetljarnike, većina njih služi za odlaganje privatnih stvari stanara.

Zatraženo uređenje skloništa

Aktuelna dešavanja u svijetu, nadležne u pojedinim bh. gradovima nagnala su na korak izdavanja obavještenja stanarima zgrada da prostorije namijenjene za skloništa učine funkcionalnim.

Jedna takva donesena je prije nekoliko dana u Sarajevu, gdje je Kantonalno ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja i zaštite okoliša, zatražilo od stanara u stambenim zgradama da učine funkcionalnim zajedničke dijelove zgrada, a koji se mogu koristiti kao sklonište. Također, u tom segmentu zatražena je i reakcija Civilne zaštite.

Na isti potez prije tri godine odlučili su se i nadležni u Tuzli, koji su izdali obavještenje za osposobljavanje prostorija koja se mogu koristiti kao skloništa, međutim, građani su se na to u većini slučajeva oglušili.

“Mjesnim zajednicama 2019. godine upućen je dopis da u svojim kvartovima obavijeste predstavnike etažnih vlasnika i upravitelja da uklone sve što su ostavljali u skloništa, poput bijele tehnike, namješta i slično, kako bi se moglo pristupiti njihovoj dezinfekciji i uređenju. Međutim, ništa nije urađeno”, kaže Sead Mustajbašić, šef Gradskoh odjeljenja za upravljanje, nadzor i održavanje u zajedničkim dijelovima i uređajima zgrada.

Neadekvatan odgovor građana, prema Mustajbašićevim riječima, leži u nedorečenosti propisa. Naime, javna skloništa u Tuzli nisu uknjižena u vlasništvo grada, shodno čemu Gradska civilna zaštita trenutno nema mogućnost provođenja poslova na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju, a koja, između ostalog, predviđaju i uređenje skloništa te očuvanje njihove funkcionalnosti.

“S tim u vezi mi ćemo u petak održati sastanak jer su gradskim i općinskim službama civilne zaštite skloništa osnovne zaštite data na upravljanje i korištenje. Ona se u miru mogu izdavati, ali su dužni da ih održavaju. Međutim, u neka od njih se ne može ući zbog spomenutog odloženog namještaja, bicikala i slično”, ističe Mustajbašić.

Koji se objekti mogu pretvoriti u sklonište

Inače, na prostoru Tuzle postoje 42 javna skloništa, koja su neuslovna jer nemaju ni električnu energiju, uz to da su devastirana i napuštena, o čemu smo već govorili. Međutim, njihovo hitno osposobljavanje, prema Mustajbašićevim riječima bilo bi moguće izvesti u vremenskom periodu od 12 sati.

“Kada je riječ o javnim skloništima, posebnim pravilnikom su utvrđeni uslovi koje oni moraju ispunjavati. U slučaju neposredne ratne opasnosti, sve podrumske prostorije koje imaju betonsku ploču na plafonskom dijelu mogu se koristiti kao zakloni, a među njima su i kotlovnice koje su ukopane u zemlji, podzemne garaže, parking prostori i slično”, pojašnjava Mustajbašić.

Prema uredbi koju je usvojila Federalna vlada, skloništa se, u pravilu, grade u sklopu objekata ili kao posebni objekti. Kao dvonamjenski objekat, odnosno dvonamjenska prostorija, smatra se građevinski objekat, odnosno dio građevinskog objekta koji se u miru može koristiti za određene privredne ili druge namjene, a u ratu za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara. Među takvima su i podzemne garaže, koje se u posljednje vrijeme sve više grade u našoj zemlji, a u sklopu savremenih stambeno-poslovnih objekata.

“Skloništa se razlikuju po obimu zaštite, koji određuju njihove zaštitne osobine. Sklonište dopunske zaštite mora imati obim zaštite do 50 kPa nadpritiska i funkcionalno uređene prostorije opremljene za 24 satni neprekidni boravak do 50 ljudi. Sklonište osnovne zaštite mora imati obim zaštite od 50 do 100 kPa nadpritiska i funkcionalno izgrađene prostorije u skladu sa ovom uredbom opremljene za sedmodnevni neprekidni boravak do 300 ljudi i više”, navedeno je u uredbi koju je prije sedam godina usvojila Vlada FBiH.

Pri svakoj stambenoj zgradi postoje skloništa koja su pravili privredni subjekti. Također, Zakon o uređenju prostora i građenju, fizičke osobe prilikom gradnje objekata dužna su da naprave dvonamjenske prostorije u tu svrhu – podrum i sklonište.

Skloništa osnovne zaštite izgrađuju se u objektima, poput zdravstvene ustanove s više od 50 ležaja, vaspitno – obrazovnim ustanovama za više od 50 djece, ustanovama u kojima se vrši redovno obrazovanje za više od 100 učenika, javno – telekomunikacijskim centrima te televizijama i radio stanicama i drugim objektima ovakve namjene.

Ovakva vrsta skloništa formira se i na željezničkim i autobuskim stanicama, aerodromima, važnijim energetskim i industrijskim objektima koji će u slučaju rata obavljati poslove od posebnog značaja za odbranu i zaštitu, hotelima te ustanovama za zaštitu dobara kulturno – historijskog naslijeđa, među kojima su muzeji, galerije, arhive, biblioteke i drugi objekti od takvog značaja.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79