Zabrinjavajuće: Porast broja žrtava silovanja u BiH i u regionu

Nasilje nad ženama je najčešći, ali najmanje prijavljeni primjer kršenja osnovnih ljudskih prava. Zabrinjavajući je podatak da je u Bosni i Hercegovini i regionu u porastu broj žrtava silovanja. Zakonski okviri su nemoćni nad sociokulturološkim normama, smatra struka.

Za krivično djelo silovanje prema članu 203. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine predviđene su kazne u trajanju od jedne do 15 godina zatvora. Posljednja prijava za silovanje je druga u ovoj godini, kažu podaci MUP-a Kantona Sarajevo.

– Četiri slučaja bila su u 2020. godini. U prva tri mjeseca ove godine policijski službenici su postupali po dvije prijave za silovanje – navodi glasnogovornik MUP-a KS-a Mirza Hadžiabdić.

U prošloj godini Kantonalni sud u Sarajevu je donio samo jednu presudu, i to pravosnažnu. U prva četiri mjeseca ove godine nijedna presuda nije donesena za krivično djelo silovanje.

– Moramo shvatiti da je neposredni faktor koji dovodi do počinjenja djela silovanja ustvari samo ličnost pojedinca. Mi ne moramo mnogo biti intiuitivni da uočimo da je ličnost nešto što je produkt i onog što je genetski, ali i nekih okolinskih faktora, agensa socijalizacije koji utiču na našu ličnost i tome slično – kaže psiholog prof. dr. Daniel Maleč.

Agresivan i nasilan poriv koji dovodi do silovanja, posljedica je i sociokulturoloških normi, zbog kojih žrtva ne prijavljuje zlostavljanje i radije šuti, objašnjava Feđa Mehmedović iz nevladine organizacije XY.

– Mi smo u radu sa mladim muškarcima i odraslim primjetili u zadnjih 10 godina jedan ozbiljno negativan stav a to je da mnogi muškarci i mladići u BiH smatraju da žena koja je žrtva ili koja je bila izložena seksualnom nasilju sama kriva za seksualno nasilje – ističe Mehmedović.

– Naše društvo još uvijek je tradicionalno. Nekako imamo toleranatan način prema nasilju, prema počiniteljima nasilja. Odgovornost za nasilje se već dugo prebacuje na samu žrtvu koja osjeća i krivnju i sram zbog nasilja koje doživljavaju jer poruka zajednice je da žrtva šuti i trpi – kaže menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu Mubera Hodžić Lemeš.

Ovakav stav nije zastupljen samo u BiH već i u regionu. Uz stav koji obezvređuje i obeshrabruje žrtvu, nasilnom porivu doprinosi i seksualni identitet osobe. O seksualnom obrazovanju se u BiH ne govori i smatra se sramotom. Seksualnu razdoznalost mladi istražuju preko internet sadržaja koji podstiču seksualno nasilje, kaže profesorica Senija Tahirović.

– To je sve jako povezano. Ako ovaj proces seksualnog identiteta nije zaokružen na pravi način, ako postoji jako puno frustracija vezano za seksualnost, ta osoba može da bude više sklona seksualnim nasiljima ili seksualnim odnosima koji uključuju nasilje – dodaje prof. Tahirović.

– Možete imati sjajne zakone odlične regulative i mehanizme, ali ako vama socijalni i kulturološki normativi obeshrabruje žrtvu da prijavi onda takav zakon sam po sebi nije dovoljan – zaključuje Mehmedović.

Opravdanje nasilja i odsustvo empatije poraz je demokratskog društva u kojem je evidentan porast broja žena koje su silovane, zaključili su naši sagovornici.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79