Zabrinjavajući monopol HDZ-a u Kreševu: Načelnik i privatne firme u središtu sumnjivih poslova
U općinskom vijeću, gdje sjedi ukupno 15 vijećnika, čak 10 pripada ovoj političkoj stranci. Neslužbeni popis iz 2013. godine pokazuje da Kreševo ima 5273 stanovnika, od kojih je otprilike 4500 upisanih birača.
Na izborima 2020. godine, na birališta je izašlo manje od polovine glasača, tačnije njih 2200, a za načelnika je izabran Renato Pejak, kandidat HDZ-a BiH, koji je osvojio približno 78% glasova, što se podudara s postotkom stanovnika hrvatske nacionalnosti prema popisu. Bez sumnje je ko će preuzeti funkciju načelnika nakon izbora zakazanih za 6. oktobar, jer je Boris Marić (HDZ BiH) jedini kandidat na izbornoj listi.
“Zbog činjenice da je mjesto pravobranitelja upražnjeno od 2005. godine, a Općinsko javno pravobraniteljstvo za područja općina Kreševo, Kiseljak i Fojnica ukinuto 2023. godine, nije osigurano obavljanje poslova zaštite imovine i imovinskih interesa Općine”, navedeno je u izvještaju federalnih revizora.
Kreševski općinari su se upustili u nekoliko poslovnih poteza koji su doveli do sukoba sa zakonom. Jedan od tih poteza bila je namjera općine da djelomično financira izgradnju dalekovoda za dvije male hidroelektrane, ukupne vrijednosti 3,3 miliona KM. Elektroprivreda HZ HB trebala je pokriti polovinu troškova, Općina Kreševo bi izdvojila pola milijuna KM, dok bi ostatak platile kompanije koje su vlasnici hidroelektrana. Jedna od tih hidroelektrana pripada kompaniji Euro-Power iz Tešnja, u vlasništvu Izudina Ahmetlića, vlasnika uspješne kompanije Hifa-Oil.
Kada su shvatili da nemaju dovoljno sredstava, u Kreševu su osmislili neobičan poslovni manevar. Prvo je tvrtka Radava d.o.o. dobila koncesiju i dozvolu za izgradnju male hidroelektrane, ali su 2015. prenijeli sva prava na Euro-Power. S obzirom na to da Radava posjeduje kamenolom, sklopljen je ugovor kojim bi novac od koncesija koje se uplaćuju u općinski proračun od kamenoloma i hidroelektrana bio preusmjeren u izgradnju dalekovoda.
“Jednostavno rečeno: Mi ćemo vama kao općini platiti naše koncesije, a vi ćete tim istim novcima platiti obveze koje imate iz našeg zajedničkog ugovora i na taj način ćemo opet postići planirano. Novce koje su Radava d.o.o. i EURO POWER d.o.o. Tešanj dužne po zakonu uplatiti po osnovu koncesija, ponovo ćemo vratiti natrag kroz obveze Općine Kreševo kroz ovaj ugovor”, rekao je tada sugovornik Žurnala iz Kreševa.
Općina je pritom, namjerno ili ne, ignorisala ključan detalj: tvrtka Radava ima šest blokiranih računa u različitim bankama, bez ijednog aktivnog. Već godinama se nalazi u financijskoj blokadi, što jasno ukazuje da nije u mogućnosti sklopiti bilo kakav ugovor o prijenosu sredstava, a kamoli sa javnom institucijom poput općine.
Šta sadašnji načelnik Kreševa ostavlja onome ko ga naslijedi na funkciji? U poređenju s proračunom iz 2021. godine, općinski budžet za 2024. je gotovo udvostručen, dostigavši cifru od oko 4,9 miliona maraka. Uz to, općina uživa značajnu podršku od strane Vlade Hrvatske, dok je i federalna vlada u posljednje vrijeme postala prilično izdašna.
Za realizaciju projekta “Poslovni inkubator” u zoni Resnik, Vlada Hrvatske je 2022. godine uplatila oko 162.500 maraka, a dvije godine kasnije dodala još 235.000. Projekt, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 1,2 miliona, započeo je 2022. godine. Ove godine, nakon prvobitnih 62.000 maraka, federalna vlada povećala je svoj doprinos, odobrivši 395.000 maraka za završetak radova. Ugovor o financiranju s načelnikom potpisao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, za kojeg Žurnal saznaje da je uspostavio dobre veze s porodicom Stanić.
Dolazimo do stvarnih lidera Kreševa, porodice Stanić. Braća Zvjezdan, Svjetlan i Goran, svaki u svojoj oblasti, izgradili su velike poslovne imperije, prvenstveno u Hrvatskoj. Vlasnici su brojnih tvrtki i zastupništava, uglavnom u BiH i Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na stotine miliona, zajedno s brojnim nekretninama. Osim tvornice sokova, u Kreševu, pod vođstvom Gorana Stanića, posjedovali su tvrtke Barit i BFS. Žurnal već godinama izvještava o poslovanju ovih kompanija na području Kreševa.
Milioni zarađeni kroz spornu privatizaciju Feroelektra predstavljaju samo mali dio ogromnog bogatstva koje obitelj Stanić kontinuirano povećava, zahvaljujući značajnoj podršci dijela pravosudnog sistema, pod utjecajem HDZ-a, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj.
Dragan Čović, lider HDZ-a, prepoznao je u Kreševu – odnosno u Stanićima – priliku za profit. Često je, kao i ostali predstavnici ove stranke, “poželjan gost” u Kreševu, mjestu koje pažljivo nadgledaju bivši federalni ministar pravde Feliks Vidović i njegov brat Radoje, predsjednik HDZ-a SBŽ-a i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.
Očigledno je da Čović i HDZ trebaju Staniće jednako koliko Stanići koriste ovoj stranci. Čovićev utjecaj na pravosudne strukture osigurava da sporni poslovi, barem u BiH, ostanu bez posljedica. On je redovan gost, bez obzira na to otvaraju li Stanići novi pogon u BiH ili Hrvatskoj.
